Čitanje je važno za formiranje kritičkog mišljenja

Danas u eri interneta i društvenih mreža susrećemo se sa masovnim problemom smanjenoh interesa mladih i odraslih za čitanje štampane literature, ali i dužih pisanih tekstova koji se objavljuju na blogovima, portalima, onlajn časopisima, i sl.

Postavljen je ogroman izazov pred autore pisanog sadržaja. U početku je to bilo da se što više sadržaja štampane literature prenese u ,,virtuelni svijet'', što je i urađeno, ali rezultati se nisu drastično popravili.

Ovim putem, konzumacija sadržaja dosta je postala pristupačnija, ali uprkos tome dolazi do nezainteresovanosti za čitanje.

Društvene mreže poput TikToka i Instagrama zavladale su i okupirale pažnju svih generacija. Problem s ove dvije društvene mreže je sadržaj u slikovnom i video formatu.

Slikoviti prikaz obično je konkretan i namijenjen je djeci predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. Sadržaj je sveden na konkretne informacije pogodne za učenje i razvijanje intelektualnog rezonovanja djece.

Međutim, slikovni prikaz kod odraslih djeluje regresivno (unazađujuće). Drugim riječima, ne utiče na razvoj i održavanje optimalnog intelektualnog kapaciteta, smanjuje vokabular, opštu informisanost i kritičko mišljenje.

Sadržaj govorne i pisane komunikacije odraslih osiromašen je i svodi se na svakodnevne floskule, koje vremenom postaju besmislene.

Autori tekstova na blogovima, portalima, onlajn časopisima i društvenim mrežama poput Fejsbuka i Tvitera, stavljeni su pred izazov smišljanja što privlačnijeg i apsurdnijeg naslova, kako bi privukli pažnju potencijalnih čitalaca.

Izuzetno je važno podsticati čitanje kod mladih i odraslih osoba, jer u virtuelnoj eri nesvjesno dolazimo do socijalnog otuđivanja i svođenja mišljenja na konkretan nivo bez mogućnosti apstraktnog rezonovanja i primjene i razvoja kritičkog mišljenja.