Mediji ključni faktor svakog društva: Najznačajniji zadatak - očuvanje srpskog jezika, pisma i tradicije
- Banjalučke priče
- 2 hours ago
- 3 min read
Dvodnevni Međunarodni medijski okrugli sto pod nazivom "Srpska riječ izvan matice - izazovi i perspektive" održan je u Budimpešti, u organizaciji Asocijacije "V-Medija", a pod pokroviteljstvom Fondacije Gabor Betlen - Kancelarija premijera Mađarske.

Skup je otvorila ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica koja je naglasila da je tema prvog Međunarodnog medijskog okruglog stola posvećenog srpskim i manjinskim medijima, savremena, aktuelna po važnosti slojevita i zahtjevna.
- Privatni, politički, kulturni, društveni i naučni život pojedinca, zajednice, države, regiona i svijeta nezamisliv je bez saznanja i informacija o aktuelnim dešavanjima koje formiraju našu sadašnjost, ali u velikoj mjeri i našu budućnost - istakla je Gutić Bjelica.
Ona je ukazala da mediji, osim informativnog, imaju i edukativni karakter u smislu očuvanja govornog i pisanog srpskog jezika koji pored pravoslavne vjere čini osnovu srpskog identiteta.
- Ne čudi angažman upravo Srba iz Mađarske na ovoj važnoj inicijativi, za koju se nadamo da će prerasti u godišnji stručni događaj dugog trajanja. Viševjekovno živo prisustvo Srba u Mađarskoj je fenomen vrijedan istraživanja iz svakog mogućeg aspekta, dakle i medijskog koji će biti obuhvaćen na sesijama ovog okruglog stola - naglasila je Gutić Bjelica, koja je proglasila skup otvorenim, poželjevši učesnicima uspjeh u radu.
Izaslanik Njegovog preosveštenstva vladike budimskog Lukijana, đakon Stefan Milisavić naglasio je da je jedna od važnih uloga medija očuvanje srpskog identiteta, tradicije i jedinstva.
- Mediji su ti koji treba da rade na očuvanju srpskog jezika, pisma i tradicija, i to je jedna od važnih uloga srpskih medija ma gdje se oni nalazili - istakao je đakon Stefan, naglasivši da su mediji važan stub i ključni faktor svakog društva.
Vršilac dužnosti direktora Novinske agencije Republike Srpske - Srna Tatjana Parađina istakla je da je Srna formirana 7. aprila 1992. godine, ubrzo nakon početka ratnih dešavanja u BiH, kao prvi srpski medij na prostoru Republike Srpske.
- Veoma brzo postala je i ostala stub informisanja, jer se na naše izvještavanje oslanjaju domaći mediji, ali i brojni mediji u regionu i svijetu - naglasila je Parađina i dodala da Srna ima 12 informativnih servisa kojima prati zbivanja u Srpskoj, FBiH, Srbiji, Crnoj Gori, regionu i svijetu, kao i servis na engleskom jeziku.
Pored toga, prije dvije godine sa radom je počeo i naš portal na negleskom jeziku SRpska NAcional, koji bilježi rekordnu čitanost. Iako mlad portal, veoma brzo je privukao pažnju čitalaca što potvrđuju podaci pregleda i najčitanijih tekstova. Interesantan podatak je da se naš portal najviše čita u SAD, Engleskoj i Njemačkoj", naglasila je Parađina u svom obraćanju na okruglom stolu predstavljajući značaj Srne, prve novinske agencije u BiH.
Ona je podsjetila da Srna prije dvije godine počela sa snimanjem podkasta u svom studiju, koji emituje svake subote u mjesecu na svom Јutjub kanalu, te jednom mjesečno, zadnje nedjelje u mjesecu, i reportaže, te najavila da će Srna nastojati da opravda povjerenje javnosti koje ima, a koje se veoma teško stiče, ali i veoma brzi gubi.
Takođe, ona je ponudila saradnju Srne sa svim srpskim medijima u Srbiji i van matice.
Učesnici okruglog stola bili su i predstavnici Radio-televizije Vojvodine, lista "Politika" i nedeljnika "Naša reč" iz Temišvara.
Učesnicima su se obratili i bivši ambasador Rade Drobac, direktor Srpskog instituta u Budimpešti Pera Lastić i glavni i odgovorni urednik RTV Varoš iz Budimpešte Dijana Đurić.
Učesnici su sinoć, prvog dana ovog skupa, prisustvovali promociji knjige srpskog diplomate Drobca "Srbi na vjetrometini" u kojoj je objedinio tekstove u kojim je u proteklih 35 godina obrađivao najvažnije teme za srpski narod i državu.
Diplomata Drobac je rekao da Srbi imaju dugu istoriju koje treba da se drže, a da se odupru svakom nametanju.







Comments