KORIĆANAC GRADI NEBODERE NA „POKLONJENOM“ ZEMLJIŠTU PORED ZGRADE VLADE: Među suvlasnicima i otac pokojnog Bobana Kusturića

Luka Korićanac, vlasnik firme „Korićanac ZRUG“ počeo je izgradnju dva nebodera od po 16 spratova na atraktivnom zemljištu pored zgrade Vlade Republike Srpske koje je dobio od grada Banjaluka u zamjenu za znatno manje vrijedno zemljište u prigradskom naselju Česma, otkriva CAPITAL.

Korićanac je počeo pripremne radove na gradilištu, a kako saznaje naš portal, investicija ide preko novoformirane firme „SLX“ koja je registrovana na istoj adresi kao i njegova matična firma „Korićanac ZRUG“.

Poznati suvlasnici firme koja gradi nebodere

Zajedno sa Korićancem, kao suvlasnik ove firme zvanično se vodi Neđeljko Kusturić, otac Bobana Kusturića, bivšeg načelnika Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a RS koji je tragično preminuo 5. maja ove godine.

Pored Korićanca i Kusturića, treći suvlasnik i ujedno i direktor firme „SLX“ je Slaviša Vidaković, takođe pilot i suprug Dušice Vidaković, bivše zaposlenice Helikopterskog servisa RS i aktuelne članice Savjeta Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA). Vidakovići su, kako se provlačilo po medijima, u kumovskim vezama sa Kusturićima.

Kako saznaje naš portal, lokacijske uslove za izgradnju dva nebodera nije izdala gradska uprava, već Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju koje je zbog velikih gabarita objekata koji se grade nadležno za izdavanje dozvola.

Podsjećamo, CAPITAL je u avgustu 2024. godine otkrio da je Grad Banjaluka na krajnje volšeban način Korićancu dao 2,8 duluma najatraktivnijeg gradskog zemljišta pokraj same zgrade Vlade RS za oko 6,5 duluma zemljišta u naselju Česma preko koga su kasnije dijelom išli pristupni putevi za novi most u ovom naselju.

Poseban kuriozitet u svemu je što je Grad Banjaluka, odnosno gradonačelnik Draško Stanivuković bez opravdanog razloga i jasnog obrazloženja dao saglasnost da se izmijeni pravosnažno rješenje o eksproprijaciji kojim je 6,5 duluma zemljišta u Česmi već bilo eksproprisano i postalo vlasništvo grada.

Stanivuković je dao saglasnost da se izmijeni pomenuto rješenje i da se kao vlasnik već eksproprisanog zemljišta u naselju Česma upiše „Korićanac ZRUG“, a da se onda toj firmi na ime naknade za to zemljište da atraktivno zemljište kod zgrade Vlade na kome Korićanac sa svojim partnerima počinje izgradnju dva nebodera.

Najdirektniji primjer “simbioze”

Treba istaknuti da je Stanivuković za potpisivanje spornog Ugovora o zamjeni nekretnina sa Korićancem 19. jula 2024. godine dobio saglasnost Skupštine Grada, te da je to predstavljalo najdirektniji primjer „simbioze“ gradonačelnika i skupštinske većine predvođene SNSD-om.

Dodatni kuriozitet u cijeloj priči je da je vještak građevinske struke Goran Budimir koji je ujedno i radnik gradske uprave Banjaluka vrijednost zemljišta u Česmi procijenio je na 2,1 milion, a vrijednost zemljišta kod zgrade Vlade RS na 2,3 miliona KM, iako su investitori otvoreno tvrdili da zemljište u Česmi vrijedi mnogo manje od 2,1 milion, a zemljišta kod zgrade Vlade višestruko više od 2,3 miliona KM.

U ovaj slučaj umiješalo se i Okružno tužilaštvo Banjaluka koje je prije dvije godine u odgovoru na pitanja CAPITAL-a navelo da se „predmet nalazi u radu i u fazi je provjera navoda podnesene prijave“.

Na naša pitanja podnesena u junu prošle godine o tome u kojoj fazi je istraga i koje mjere i radnje je preduzelo tužilaštvo u vezi sa slučajem „Korićanac“, iz tužilaštva smo dobili identičan odgovor kao i prethodne godine.

„Obavještavamo vas da se pomenuti predmet nalazi u radu i u fazi je provjera odnosno, prikupljanja potrebnih obavještenja i dokaza“, naveli su iz tužilaštva.

Prava vrijednost zemljišta preko 9,3 miliona

Banjalučki investitor koji je insistirao na anonimnosti objasnio je za CAPITAL da 2,8 duluma ili 2.800 kvadrata pored zgrade Vlade vrijedi višestruko više od 2,3 miliona KM na koliko je procijenjeno.

„Koeficijent izgrađenosti na toj lokaciji je 4,2. Taj koeficijent se množi sa površinom zemljišta, znači sa 2.800 i dobije se 11.760. To je bruto površina, a 72 odsto od toga se računa kao površina izgrađenih kvadrata, što u ovom slučaju dođe oko 8.500 kvadrata. Investitori vlasniku zemljišta daju oko 20 odsto, zavisno od toga da li mu isplaćuje u novcu ili u kvadratima. Ako vlasnik dobije 20 odsto, to je 1.700 kvadrata, a vrijednost kvadrata na toj lokaciji sada je minimum 5.500 KM. To znači da bi neki privatni vlasnik od investitora za to zemljište dobio više od 9,3 miliona KM. Kako je onda vještak i pritom radnik gradske uprave mogao da ga procijeni na 2,3 miliona“, pita se naš sagovornik.

Javnost do danas nije upoznata sa tim šta je urađeno, a jedini odgovor na pitanje zašto tužilaštvo odugovlači i razvodnjava cijeli slučaj je taj da su u sve umiješani moćnici i iz gradske i iz republičke vlasti, tako da ne treba biti iznenađen ako se na kraju sve okonča ocjenom tužilaštva da u davanju 2,8 duluma atraktivnog gradskog zemljišta pored zgrade Vlade RS za 6,5 duluma u naselju Česma – nema elemenata krivičnog djela.