Život će biti još skuplji? Stručnjaci upozoravaju na rast cijena i pad kupovne moći

Najnovije procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), prema kojima se za ovu godinu očekuje inflacija od 4,4 odsto, a za narednu godinu usporavanje na 3,6 odsto, prilično su optimistične i podcijenjene u odnosu na realno stanje na terenu, upozoravaju ekonomski stručnjaci.

Ekonomska realnost pokazuje da nas očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu, dalji rast cijena i drastičan pad kupovne moći građana.

Iz Centralne banke BiH pojasnili su da je povećanje inflacijskih očekivanja u ovoj godini, za jedan procenat, direktna posljedica rasta cijena energenata i hrane na međunarodnom tržištu, izražene uvozne zavisnosti BiH, rasta troškova rada i trajnih geopolitičkih neizvjesnosti.

Ipak, finansijske institucije vjeruju da će se u narednoj godini inflatorni pritisci postepeno ublažavati usljed stabilizacije međunarodnih tržišta.

Sa ovakvim optimizmom ne slaže se ekonomista Milenko Stanić. On ističe da Centralna banka BiH redovno podcijenjuje visinu inflacije, što direktno utiče na loše planove preduzeća, javnog sektora, ali i samog stanovništva.

– Sve centralne banke procjenjuju inflaciju za naredni vremenski period. Ono što je kod nas situacija, a često to imamo i u okruženju, jeste da se prilično optimistički gleda na taj dio i podcjenjuje se visina inflacije.

Mislim da je ova procjena Centralne banke BiH postavljena na znatno nižem nivou nego što će to realno biti. Mi znamo da je u prva četiri mjeseca inflacija u BiH bila 6,6 odsto, odnosno veća od procijenjene – izjavio je Stanić.

Stanić pojašnjava da se procjene namjerno postavljaju na niži nivo kako se psihološki ne bi generisale još više stope inflacije, ali upozorava da Centralna banka BiH, zbog specifičnog sistema valutnog odbora (currency board), nema mnogo instrumenata u svojim rukama za borbu protiv ovog problema.

– Naša Centralna banka nema mnogo instrumenata. Taj sistem valutnog odbora ima samo stopu obaveznih rezervi. Oni preko stope obaveznih rezervi, njenim povećanjem ili smanjenjem, mogu djelimično da utiču na monetarno-finansijska kretanja i kamatne stope, pokušavajući da vode inflaciju prema ciljanoj stopi Evropske centralne banke od dva odsto. Privredni subjekti, potrošači i državne institucije ugrađuju ove zvanične procjene u svoje bilanse i budžete zbog čega Centralna banka ide na niži nivo – naglašava Stanić.

Glavni problem sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava jeste činjenica da domaća privreda nema snagu da isprati inflatorne udare, zbog čega realne zarade gube bitku sa poskupljenjima.

– I ove i naredne godine možemo očekivati ozbiljnije poremećaje na tržištu. Sindikati će, potpuno opravdano, vjerovatno insistirati da rast plata bude najmanje na nivou ove projektovane inflacije od 4,5 odsto kako bi se održala realna kupovna moć.

Ako se to ne desi, smanjuje se životni standard stanovništva. Pokazalo se u prethodnim periodima da naš rast realnih primanja i životnog standarda jednostavno ne može da prati stopu rasta inflacije jer nemamo ekonomski potencijal, nemamo privredni rast – objasnio je Stanić.

Da se građanima u ekonomskom smislu ne piše dobro, najbolje pokazuju uporedni podaci između privrednog rasta i stope inflacije u prva tri mjeseca ove godine.

– Ako pogledamo podatke Centralne banke, privredni rast, odnosno rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine iznosio je svega 2,2 odsto, dok je inflacija prešla 4,5 odsto. To jasno pokazuje da realni ekonomski rast ne može da isprati inflacione udare. U tom raskoraku od preko dva odsto gubi se životni standard stanovništva. Nažalost, procjena je da nas i tokom ove, ali i naredne godine očekuje nastavak ovakve situacije odnosno dalji rast cijena i pad standarda običnog čovjeka -naglasio je Stanić.

Stručnjaci upozoravaju na novi talas poskupljenja