Prvi slučaj infekcije HIV-om u BiH je zabilježen 1986. godine i do danas je prisustvo virusa u organizmu potvrđeno kod skoro 500 osoba. Napredak medicine doveo je do poboljšanja kvaliteta njihovog života, a usvajanjem novih navika mogu dočekati duboku starost.
HIV predstavlja virus ljudske ili humane imunodeficijencije koji, prosto rečeno, uništava imunitet osobe, prilikom čega ona biva podložna za razvoj oportunističkih ili bilo kojih drugih zaraznih oboljenja. Ukoliko se pravilno ne tretira, HIV može dovesti do nastanka posljednje faze infekcije, odnosno obolijevanja od AIDS-a.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, od prvog slučaja do danas otkriveno je okvirno 500 osoba zaraženih HIV-om, od kojih je između 160 i 170 razvilo AIDS, zbog kojeg je njih 65 izgubilo životnu bitku.
Pri Klinici za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli već nekoliko godina egzistira Kabinet za AIDS i druga imunodeficijentna stanja sa savjetovalištem, gdje se pacijenti potpuno anonimno mogu javiti za bilo kakvu vrstu pomoći tokom cijele godine.
Doživotna terapija
U kabinetu na tretmanu se trenutno nalazi 25 HIV pozitivnih pacijenta, od kojih je 19 iz Tuzlanskog kantona, a šest iz Brčko distrika. Inače, ovaj kabinet godišnje otkrije dva do tri nova slučaja infekcije.
Specijalista infektologije u Klinici za zarazne bolesti u Tuzli Denis Žepić, u razgovoru za Klix.ba kaže da u njihovoj zdravstvenoj ustanovi HIV pozitivne osobe redovno dolaze na obrade i kontrolne preglede, a nalaze se na terapijama koje se sastoje od kombinacije dva ili tri lijeka, jer se virus mora zaustaviti na više faza razvoja. U suprotnom se stiče njegova rezistencija.
,,U lijekovima u BiH imamo nukleotidne, nukleozidne i nenukleozidne inhibitore reverzne transkriptaze, inhibitore proteaze te inhibitore integraze. U posljenje dvije godine imamo i Evipleru – lijek koji predstavlja trojnu terapiju u jednoj tableti, koju pacijent uzima jednom dnevno i potpuno je zaštićen. Terapija je svim pacijentima omogućena besplatno, jer lijekove finansira Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja'', kaže nam Žepić.
Osobe koje idu na posao, doprinose razvoju društva, treniraju i uživaju u životu HIV pozitivnu osobu koja redovno koristi terapiju danas na ulici ne možete prepoznati jer je riječ o građanima koji bez tegoba, na sasvim normalan način vode svoj život. Oni odlaze na posao, doprinose razvoju društva, treniraju u slobodno vrijeme, konzumiraju sve vrste namirnica i pića, a uz jednu tabletu dnevno mogu doživjeti duboku starost od 80 ili više godina.
Jedna od najvećih predrasuda u vezi sa HIV-om jeste da se on veže isključivo za homoseksualnu populaciju, kao i osobe koje intravenozno uzimaju droge
Istina je kako se ovim virusom može zaraziti svako ko i u neznanju dođe u kontakt sa zaraženim tjelesnim tekućinama poput krvi, kao što je slučaj kod transfuzije netestirane ili neadekvatno testirane krvi.
,,Od infekcije do pojave simptoma trebaju proći od dvije do četiri sedmice i oni su slični prehladi i gripi, zbog čega ljudi ne nađu za shodno javiti se ljekaru. Nakon toga nastaje latentna faza bez simptoma i ona može trajati i do 20 godina, a za sve to vrijeme virus pravi haos u organizmu, uništavajući gotovo sve sisteme'', rekao je Žepić.
Nakon latentne, razvija se akutna faza koja kod najvećeg broja pacijenata počinje pojavom uvećanih limfnih čvorova, upornije povišene tjelesne temperature, gubitka na tjelesnoj težini, osipa, jakog kašlja, otežanog disanja, gušenja i slično.
,,Ukoliko pacijenti tada krenu s terapijom, najdalje za tri mjeseca stiču nemjerljivu viremiju, što znači da ne postoji aparat koji može izmjeriti postojanje virusa u organizmu, pacijenti su negativni, ne predstavljaju opasnost za okolinu i nastavljaju živjeti noramalan život, ali uz doživotnu terapiju. S druge strane, pacijenti koji se ne odluče javiti ljekaru, ulaze u AIDS fazu, dobijajući različite oblike karcinoma, pneumonija i slično, što vrlo lako može dovesti do smrti'', nastavlja Žepić.
Nije sramota imati HIV, on se svakome može desiti
Građani još uvijek nisu dovoljno osvješteni o ovoj vrsti virusa, ali i oboljenja koje je u našoj zemlji i dalje stigmatizirano, a samo dokazivanje postojanja u organizmu smatraju velikom sramotom. Razvijanje medicine osim uspostave novih lijekova dovelo je i do kreiranja savremenih brzih testova iz treće i četvrte generacije, a karakterišu ih brzina i senzitivnost, sa tačnošču rezultata iznad 99 odsto.
Prvi decembar je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a i podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije infekcija virusom HIV-a. Testiranje na HIV, ali i oblike Hepatitisa savjetuje se svim osobama koje su sklone promiskuitetnom ponašanju, onima koji intravenozno koriste drogu, zatim rizičnim skupinama poput zdravstvenih radnika, policajaca i vatrogasaca, uz sva ostala zanimanja u kojima su zaposleni u kontinuiranom kontaktu sa ljudima ili su kroz život imali neku incidentnu situaciju, prenosi Klix.