Znanje jezika kao karta za uspjeh: Šta buduće studente čeka na Filološkom fakultetu

Dok dio maturanata ovih dana traži fakultet koji će im što prije donijeti posao, drugi pokušavaju pronaći studij koji će im dati nešto više, a to je prilika da putuju, rade u međunarodnom okruženju, usavrše jezike i steknu šire obrazovanje. Upravo između te dvije dileme danas se nalazi Filološki fakultet Univerziteta u Banjaluci, koji je na obilježavanju 17 godina rada pokazao gdje vidi svoju budućnost i šta danas nudi novim generacijama studenata.

Povod za priču bila je godišnjica fakulteta, ali je ona u prvi plan ponovo vratila pitanje koje ovih dana postavljaju brojni maturanti. Ima li danas smisla upisivati jezike i humanističke nauke i šta zapravo čeka studente nakon diplome?

„Ne učimo samo jezik“

Da fakultet pokušava izaći iz okvira klasičnog „učenja gramatike“, možda najbolje pokazuju upravo studenti koji ga danas pohađaju.

Marina Nedeljković, studentkinja treće godine Sinologije, kaže da je kineski jezik upisala jer vjeruje da će poznavanje jezika u budućnosti biti još važnije nego danas, ali i zato što taj smjer ne podrazumijeva samo klasično učenje jezika.

„Ne učimo samo jezik, učimo i o politici, ekonomiji, kulturi, filozofiji i mnogim drugim stvarima“, kaže Marina za BL portal.

Sinologija je jedan od novijih programa Filološkog fakulteta, uveden 2022. godine, i upravo je to smjer kojim fakultet pokušava privući generacije koje traže nešto drugačije i perspektivnije od klasičnih studija jezika.

Sa druge strane, studenti tradicionalnijih smjerova i dalje kao jednu od najvećih prednosti vide širinu mogućnosti koje im jezici otvaraju nakon studija.

Studentkinja engleskog jezika i književnosti Danica Đukić kaže da je upravo zbog toga odabrala ovaj smjer.

„Mnogo ljudi može da se razumije koristeći engleski jezik. Otvara mnogo mogućnosti za rad bilo gdje, od školstva i obrazovanja do prevođenja“, kaže ona.

Možda je najkonkretniji opis studiranja na Filološkom fakultetu dala Mia, studentkinja četvrte godine Romanistike, koja otvoreno govori i o prednostima i o manama fakulteta. Kako kaže, mali broj studenata nekome može djelovati obeshrabrujuće, ali upravo to profesorima omogućava gotovo individualan pristup svakom studentu.

„To znači da profesori mogu potpuno da nam se posvete, gotovo na individualnoj bazi“, kaže ona.

Kao jedno od najvažnijih iskustava tokom studiranja izdvaja studentsku razmjenu u Francuskoj, gdje je provela jedan semestar.

„To je bilo nezaboravno iskustvo. Stekla sam mnoštvo prijatelja“, priča Mia za BL portal.

Upravo su studentske razmjene, kontakt sa izvornim govornicima i mogućnost odlaska u inostranstvo ono što današnji studenti najčešće izdvajaju kao najveću vrijednost fakulteta.

Fakultet koji pokušava da se prilagodi novim generacijama

Filološki fakultet danas studentima nudi šest studijskih programa: Srpski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost, Ruski i srpski jezik i književnost, Romanistiku, kao i Sinologiju – studij kineskog jezika i kulture.

Posljednjih godina upravo su novi programi i pokušaj modernizacije nastave ono na šta fakultet stavlja najveći fokus.

Tokom obilježavanja Dana fakulteta najavljeno je i proširenje zgrade Filološkog fakulteta, nakon što su novi studijski programi i dodatni centri doveli do problema sa prostorom.

Dekan Filološkog fakulteta Biljana Babić je istakla da fakultet već duže vrijeme funkcioniše u skučenim prostornim uslovima.

„Činjenica koja nas je najviše obradovala jeste ta da će se graditi aneks zgrade Filološkog fakulteta, jer je naš fakultet u prethodnom periodu osnovao nove studijske programe i otvorio još pet novih centara, a sve se to još uvijek nalazi na istom prostoru“, rekla je Babićeva.

Podršku fakultetu pružio je i rektor Univerziteta u Banjluci Radoslav Gajanin, koji je poručio da će Univerzitet nastaviti da podržava razvoj Filološkog fakulteta i njegove aktivnosti i u narednom periodu.

Koliko mjesta ima za buduće brucoše

Prijemni ispit za akademsku 2026/27. godinu u prvom roku biće održan 29. juna. Najviše mjesta planirano je na studijskom programu Engleski jezik i književnost, gdje će biti upisano ukupno 40 studenata, od čega 35 na budžet, tri samofinansirajuća i dva strana državljana.

Na Njemački jezik i književnost planiran je upis 28 studenata, među kojima će 25 biti finansirano iz budžeta, dva mjesta predviđena su za samofinansirajuće studente, a jedno za strane državljane.

Sinologija ove godine prima 25 studenata – 15 budžetskih, pet samofinansirajućih i pet stranih državljana.

Na Romanistici je planiran upis 22 studenta, od čega 17 na budžet, tri samofinansirajuća i dva strana državljana.

Studijski program Srpski jezik i književnost upisuje ukupno 20 studenata, među kojima 15 budžetskih, tri samofinansirajuća i dva strana državljana, dok će isti broj studenata biti upisan i na Ruski i srpski jezik i književnost, gdje je planirano 10 budžetskih, pet samofinansirajućih mjesta i pet mjesta za strane državljane.

Šta fakultet danas nudi studentima

Prodekan za nastavu Sanja Kobilj Ćuić kaže da Filološki fakultet danas pokušava studentima ponuditi mnogo više od klasičnih predavanja i ispita.

„Studenti imaju priliku da tokom studija obavljaju stručnu praksu u ministarstvima, izdavačkim kućama i drugim relevantnim institucijama“, navodi ona.

Dodaje da studenti završnih godina učestvuju i u realizaciji besplatnih kurseva stranih jezika za građane, kroz koje stiču i prvo praktično iskustvo rada sa ljudima.

Kobilj Ćuić priznaje da interesovanje za pojedine smjerove varira iz godine u godinu, ali smatra da to nije problem samo Filološkog fakulteta.

„Evidentno je da pojedini programi bilježe stabilnije interesovanje, dok se drugi suočavaju sa izazovima koji su prisutni i na širem univerzitetskom nivou“, kaže ona.

Ipak, dodaje da studiranje jezika danas studentima može otvoriti mnogo šire mogućnosti nego što se često misli.

„Diplomirani filolozi mogu pronaći zaposlenje u različitim kulturnim, obrazovnim i međunarodnim institucijama, bibliotekama, arhivima, medijima, izdavačkim kućama, prevodilačkim agencijama, turističkom sektoru, centrima za kulturu, nevladinim organizacijama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima“, navodi Kobilj Ćuić za BL portal.

Posebno ističe da su nastavnici srpskog jezika i književnosti trenutno deficitaran kadar, zbog čega Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske za ovaj smjer obezbjeđuje i stipendije.

Više informacija o upisu, prijemnom ispitu i primjerima pitanja budući studenti mogu pronaći na zvaničnoj stranici Filološkog fakulteta: Filološki fakultet UNIBL – Upis 2026