Vječno pitanje: Farbaju li se jaja na Veliki četvrtak ili na Veliki petak

Svake godine postavlja se isto pitanje. Kada se farbaju jaja za Vaskrs da bi porodicu pratili napredak i sreća? Farbaju li se jaja na Veliki četvrtak ili na Veliki petak?

Veliki petak je nekako najznačajniji za narodnu praksu, mada se tokom svih sedam nedjelja posta, a posebno posljednje, stradalne sedmice, narod priprema za taj najveći praznik, Vaskrs.

– U posljednjoj nedjelji, od Velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi uskršnjih jaja, farbanju, miješenju kolača.

Farbaju li se jaja i u subotu? Ne možete pogriješiti ako farbate jaja i u subotu. U nekim krajevima jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se vjeruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom.

Međutim, novo vrijeme donijelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom – kaže Marjanovićeva.

Vjerovanja vezana za crveno jaje

U obrednoj praksi kod srpskog naroda jaje se u tradicionalnoj kulturi često koristilo da potpomogne rađanje novog života, da ga čuva i održi.

Uticaj crvenog jajeta na rađanje prenosio se i na sve što čovjeka okružuje: na stoku, usjeve, prirodu. Koristili su ga i kod sijanja i oranja, kod prve muže – kaže etnolog.

Predstave o životvornoj moći jajeta s vremenom su dobile hrišćansko obilježje. Crkva je prihvatila bojenje jaja tek od 12 veka, kaže sagovornica. U našim krajevima pominju se takva jaja u 16. vijeku.

Smatra se kako su bojena jaja, posebno ona crvenom bojom, starijeg porijekla od šaranih jaja. Prema arheološkim izvorima, pominju se i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od 4. vijeka nove ere, prenosi Krstarica.