(VIDEO, FOTO) Skeneri podešeni, REZULTATI UPITNI? Ajanović otvorio pitanje IZBORNE KRAĐE, spomenuo nevažeće listiće i nestale mandate

Predsjednik BOSS Mirnes Ajanović iznio je niz sumnji u regularnost izbornog procesa, funkcionisanje skenera i softvera za evidentiranje glasova, ali i postupanje Centralne izborne komisije BiH, kojoj je uputio čak 300 pitanja.

Aje, gostujući na FACE TV, rekao da na postavljena pitanja nije dobio odgovore, već upozorenje CIK da svojim postupanjem ugrožava izborni integritet i zbunjuje birače.

Kako je naveo odmah nakon izbora je izrazio sumnju u rezultate, način glasanja, brojanja i kontrole glasova, kao i u funkcionisanje skenera i veliki broj nevažećih listića.

– Odmah nakon izbora prvi smo izrazili sumnju u rezultate, način glasanja, brojanja i kontrolisanja, funkcionisanje mašina, broj nevažećih listića. I nakon izbora nastavila se priča da ne smijete govoriti o skenerima i o tome da li su rezultati namješteni ili slično – rekao je Ajanović.

Posebno je problematizovao ugovor sa kompanijom Smartmatic, navodeći da je za nabavku skenera i prateće opreme izdvojeno 75 miliona KM, te da su prvi uređaji isporučeni tek u avgustu, nakon što je ugovor sklopljen u maju.

– Taj neko je tek u avgustu dostavio prvi kontingent tih aparata, gdje su unutra i softveri. On ih je podesio. Kako? Ne znamo. Mogu se podesiti kako god hoćete. To je program, program ne izmišlja sam sebe. Mi definišemo kakav će program biti i šta će da radi – upozorio je Ajanović.

Postavio je pitanje i na osnovu čega je CIK 11. septembra, tokom probnog testiranja izbornog procesa, zaključio da postoji visok stepen sigurnosti.

Kako je naveo, ugovor sa nezavisnim revizorom iz američke savezne države Alabame potpisan je tek 18. septembra, zbog čega smatra da taj revizor nije mogao učestvovati u provjeri tokom testiranja 11. septembra.

– Na osnovu čega je Centralna izborna komisija definisala da je visok stepen sigurnosti izbornog procesa 11. septembra? A onda je 18. septembra napravljen ugovor sa tim nezavisnim revizorom- rekao je Ajanović.

Podsjetio je i da je članica CIK Irena Hadžiabdić pet dana prije izbora na sjednici govorila o mogućnosti prekida glasanja i ponavljanja izbora u slučaju zloupotreba.

– Trebalo je odgoditi izbore za sedam dana. Šta je problem odgoditi ih dok se sve uspostavi, instalira i dok se timovi obuče? Posebno je problematično što je CIK kažnjavao političke stranke koje su govorile o mogućim zloupotrebama, neefikasnosti ili netačnosti skenera. Stvarala se atmosfera da, ako progovoriš i izraziš sumnju, dobijaš kaznu. I to velike kazne – istakao je Ajanović.

https://www.youtube.com/watch?v=_qjSFnfqb90

„Gdje je izvještaj revizora?“

Jedan od najvećih problema, prema njegovim riječima, jeste broj nevažećih glasačkih listića.

Ajanović smatra da se upravo kroz nevažeće listiće moglo manipulisati izbornim rezultatima, te je naveo primjer Tuzlanskog kantona.

– Očigledno je da se taj broj od 400.000 do 500.000 nevažećih listića koristi za razne manipulacije, brisanja i slično. Recimo, u Tuzlanskom kantonu 7.000 glasova je dva mandata, a 15.000 nevažećih listića najmanje tri mandata. Nekome su ukradena dva ili tri mandata, najmanje. Samo govorimo o jednom kantonu. Šta je sa ostalim nivoima i kantonima? Koliko je mandata nestalo u nevažećim listićima – upitao je Ajanović.

Dodao je da se na taj način, kako tvrdi, moglo uticati na to da pojedini kandidati ne prođu, dok se drugima omogući osvajanje mandata.

Ukazao je i na to da javnosti nije predstavljen izvještaj nezavisnog revizora koji bi, kako smatra, morao da obuhvati sve procese i provjere funkcionisanja izborne opreme.

– Mi ovdje nemamo nikakav izvještaj revizora koji bi nam javno rekao šta se dešavalo. Zašto CIK to nije napravio i objavio? Šta je bilo sa svim tim procesima i zašto je izborni proces ovakav kakav jeste – rekao je Ajanović.

Kao dodatni argument naveo je podatke o broju nevažećih listića u drugim državama. Prema podacima koje je iznio, u Srbiji ih je bilo 1,2 odsto, u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj po 2,7 odsto, dok su u Sloveniji i Crnoj Gori iznosili 0,97 odsto.

– Kako mi decenijama imamo isti broj nevažećih listića? Očigledno je da se kod nas „štima“ – tvrdi Ajanović.

Sumnje u skenere i evidentiranje glasova

Ajanović je naglasio da se, prema njegovom mišljenju, problem ne odnosi samo na prenos podataka, već i na ono što se dešava na samom biračkom mjestu, prije nego što se rezultati pošalju.

Podsjetio je da je CIK, nakon prvih primjedbi, saopštio da nema sumnje u regularnost, jer je prenos podataka bio siguran.

– Čime to dokazuju? Ali šta je bilo sa evidentiranjem na licu mjesta prije prenosa? Kako je softver evidentirao glasačke listiće, pogotovo nevažeće, kojih je bilo toliko? Ili one kako je kome trebalo? U tome je problem. Prenos nije toliko ni bitan. Može se i u prenosu svašta uraditi, ali i na samom licu mjesta. Softver već može biti prilagođen kako ko hoće, jer mi ne možemo znati šta je unutra. Nemamo priliku, CIK ne daje, ne dostavlja informacije i dokaze. Tu treba forenzički ući u skener i taj program – rekao je Ajanović.

Ispričao je i da je dan prije izbora od CIK zatražio pojašnjenje šta se dešava ukoliko birač na listiću označi kandidata znakom X, umjesto zaokruživanja, na šta su građani ranije bili navikli.

Prema odgovoru koji je dobio, kako je naveo, skener je u slučaju vraćanja nevažećeg listića trebalo da omogući biraču da dobije novi i ponovo glasa.

– Dobio sam odgovor da, kada skener vrati nevažeći listić, birač ima pravo da dobije novi listić i glasa ponovo. Koliko sam dobio informaciju, a CIK nije objavio ništa sa terena, ništa se nije vraćalo – tvrdi Ajanović.

CIK nije odgovorio na 300 pitanja

Govoreći o zahtjevu koji je uputio CIK, Ajanović je rekao da je pripremio 300 pitanja raspoređenih u 11 tematskih cjelina, od kojih je svaka bila posebno obrađena.

Međutim, kako tvrdi, umjesto odgovora dobio je reakciju Komisije u kojoj je njegovo insistiranje na informacijama predstavljeno kao ugrožavanje rada CIK.

– Ja sam tražio 300 pitanja u 11 poglavlja. Svako poglavlje bilo je zasebno, tematski jasno definisano, odvojeno i prikazano. Nisu odgovorili ni na jedno pitanje, nego su me i tu napali. Rekli su da ja ugrožavam njihovo pravo na rad Centralne izborne komisije – rekao je Ajanović.

Istakao je da je protiv takvog postupanja pokrenuo pravne korake, te da je žalba upućena nadležnom apelacionom odjeljenju, nakon što je zahtjev za ponovno brojanje odbijen.

Prema njegovim riječima, CIK je zahtjev odbio na jednoj stranici, dok je žalba koju je potom pripremio obimna i sadrži više od stotinu stranica.

Dodao je da, uprkos tome što ne očekuje da će se nešto promijeniti u vezi sa ovim izborima, smatra da je važno da se na nepravilnosti ukazuje.

– Meni je lakše kada odradim ono što mogu i znam da sam uradio. Ako ne za ove izbore, onda u nekom drugom slučaju. Znam da ovdje čak ni Ustavni sud neće uraditi ništa. Evropski sud se bavi nekom četvrtom instancom, odnosno time da li si imao pravo da učestvuješ u postupku – naveo je on.

Ajanović je govorio i o mogućoj krivičnoj odgovornosti osoba koje su učestvovale u nabavci, instaliranju i korišćenju izborne opreme, kao i onih koji su bili uključeni u izborni proces.

Prema njegovim riječima, eventualna odgovornost mogla bi se odnositi na članove CIK, osoblje, članove biračkih odbora, različita pravna lica, ali i kompanije koje su učestvovale u ovom poslu.

– Ko bi bio krivično odgovoran? Članovi CIK, osoblje, birački odbori, razna pravna lica, uključujući i međunarodnu pravnu pomoć, firmu iz Alabame i ostale koji su uzeli 75 miliona za ove skenere. Ne mora to sada tužilaštvo raditi, ali ovo neće zastariti za deset godina – rekao je Ajanović.