U šumama oko Banjaluke kriju se skupocjeni tartufi: Pronađeno čak 13 vrsta

Tartufi, jedna od najcjenjenijih gastronomskih poslastica, rastu i u šumama oko Banjaluke. Ipak, potraga za ovim podzemnim gljivama zahtijeva znanje, iskustvo i pomoć posebno obučenih pasa, čiji njuh otkriva ono što ljudskom oku ostaje skriveno.

Prema riječima Mijodraga Vukovića iz Krupe na Vrbasu, poznatog kao Vuk Tartufi, na ovim prostorima zabilježeno je 12 do 13 vrsta tartufa, od kojih sedam do osam ima komercijalni značaj.

Predsjednik Ekološko-gljivarskog udruženja “Tartuf” iz Banjaluke godinama pokazuje da ove gljive nisu rezervisane samo za poznata evropska nalazišta.

Kako se pronalaze tartufi?

Za razliku od gljiva koje rastu iznad zemlje, tartufi se razvijaju ispod njene površine. Zbog toga je njihovo pronalaženje bez pomoći obučenih pasa veoma teško.

Psi prepoznaju karakterističan miris zrelog tartufa i označavaju mjesto na kojem se nalazi. Gljivari ga potom pažljivo vade iz zemlje.

U potrazi se Vukoviću pridružuje i glumac Duško Mazalica, kojem je tartufarenje prvenstveno hobi, rekreacija i prilika za boravak u prirodi.

Njegov pratilac je Koko, pas rase lagoto romanjolo, poznate po sposobnosti traženja tartufa.

Zašto Mazalica ove izlaske naziva neprocjenjivim?

Mazalica kaže da mu je ponekad dovoljno da tokom jednog izlaska pronađe od 100 do 300 grama tartufa za vlastite potrebe.

Vrijednost takvog dana za njega se, međutim, ne mjeri samo količinom pronađenih gljiva.

“To su za mene neprocjenjivi trenuci. Provedete vrijeme sa psom u prirodi, uživate, a usput pronađete i nešto što vam je zanimljivo”, ističe Mazalica, prenosi RTRS.

Kako su vrućine uticale na ovogodišnju sezonu?

Iako je gljivarska sezona dobro počela, dugo i sušno ljeto ostavilo je posljedice na jesenji rast gljiva.

Vuković navodi da su visoke temperature tokom avgusta i septembra uticale na kasnije plodonošenje.

“Ova godina je u prvom dijelu jako dobro krenula što se tiče gljiva, međutim, avgust nam je obrao sve što je trebalo da plodonosi u septembru i oktobru. Tako da sada plaćamo ceh visokih temperatura”, kaže Vuković.

Gljivari se nadaju povoljnijim vremenskim uslovima i novom talasu rasta, posebno vrganja.

Koliko tartufa je dovoljno za jedan obrok?

Tartufi su cijenjeni zbog specifičnog mirisa i ukusa, ali i ograničene dostupnosti.

Prema Vukovićevim riječima, u Evropi su određene oko 64 vrste, koje se dijele na bijele i crne, a među njima postoje komercijalne i nekomercijalne vrste.

Na području Republike Srpske i u okolini Banjaluke mogu se pronaći različiti tartufi, uključujući crne vrste karakteristične za jesen.

Iako pojedini bijeli tartufi na svjetskim aukcijama dostižu izuzetno visoke cijene, Vuković ističe da su lokalne vrste pristupačnije. Za obogaćivanje jednog obroka, prema njegovim riječima, dovoljno je 20 do 30 grama.

Dolaze li turisti zbog potrage za tartufima?

Tartufarenje postaje i dio turističke ponude banjalučkog kraja.

Vuković kaže da u potragu dolaze posjetioci iz različitih dijelova svijeta, uključujući goste iz Rusije i Sibira, ali i s drugih kontinenata.

U udruženju “Tartuf” ovu oblast približavaju i lokalnom stanovništvu kroz Dane gljiva u Krupi na Vrbasu. Posjetioci mogu da saznaju više o samoniklim gljivama, njihovom sakupljanju i posebnostima potrage za tartufima.

Zašto gljivari upozoravaju da nema mjesta riziku?

Sagovornici naglašavaju da sakupljanje gljiva zahtijeva oprez i pouzdano poznavanje vrsta.

“Ne igrajte se sa gljivama. Ukoliko ih sakupljate, nemojte rizikovati, jer mnoge imaju svoje otrovne dvojnike”, poručuje Mazalica.

Vuković ističe da su iskustvo, vrijeme provedeno u prirodi i poštovanje pravila najvažniji preduslovi za upoznavanje svijeta gljiva i tartufarenja.