U Banjaluci otvorena izložba „Ratne heroine“ – omaž hrabrim i istrajnim ženama FOTO

Nakon oslobođenja u fokusu uvijek budu muškarci heroji. Ali šta je sa ženama?

U Drugom svjetskom ratu je učestvovalo 12 odsto žena, a jedna četvrtina njih gine ili umire. One žene koje su birale da učestvuju i ne ostaju sa strane, nego da se bore i žrtvuju za svoje najmilije, odvođene su u logore gdje su bile izložene patnjama i eksperimentima. O patnjama i stradanjima lutajućih, zaboravljenih duša govori izložba „Ratne heroine“.

Ova gostujuća izložba otvorena je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, a organizovana je u saradnji sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda. Premijerno je prikazana u junu u Beogradu, nakon čega je imala svoje gostovanje u Kragujevcu, a sada, krajem godine stigla je i u Banjaluku.

Izložba je posvećena ženama, majkama, te heroinama otpora i stradanja u Drugom svjetskom ratu. Njihove sudbine su nažalost često potisnute u sjenu, a ovom izložbom vraćaju se iz zaborava, te nas podsjećaju kome treba da budemo zahvalni na današnjoj slobodi.

„Izložba je teška, posebna i jako emotivna, te zaslužule naše vijeme i posvećenost. Govori o ženama herojima, borcima, bolničarkama, prije svega majkama. Izložba prikazuje istrajnost i snagu žena, te upornost koja je sigurno izraženija kod žena nego kod muškaraca“, istakla je direktorka Narodne i univerzitetske biblioteke Ljilja Petrović Zečić.

Kroz arhivsku građu, fotografije, dokumenta i lična svjedočenja, koji su plod višegodišnjeg pripremanja, prikupljanja i istraživanja, posjetioci imaju priliku da se upoznaju sa stradanjima žena u Drugom svjetskom ratu. Na izložbi je prikazano dvanaest biografija, te trinaesta priča o ženama bačenim u jamu Ravni Dolac. One su uspjele da prežive sve stahote koje im je zadala NDH u Drugom svjetskom ratu, a svoje živote su žrtvovale za iste vrijednosti.

„Kada sam razmišljala šta sve povezuje ove žene, to je svakako termin majka, iako se sve one nisu ostvarile u ovoj ulozi. Svakako jedna od heroina Milica Tepić i njena fotografija su simbol stradanja civilnog društva, majke i žene u Drugom svjetskom ratu, ali i generalno u svim ikada vođenim ratovima. Ne treba zaboraviti ni Dijanu Budisavljević koja je bila druga majka za gotovo 12.000 spasene djece“, navela je autorka izložbe Biljana Marcojević.

Autorka izložbe je istakla i značaj fotografije i stradanja majke Milice Erceg, te da i ne postoji nijedan drugi dokument ili svjedočanstvo iz Drugog svjetskog rata, ova priča bi bila dovoljan pokazatelj kolikih razmjera je stradanje srpskog stanovništva i kakav genocid je izvršen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Tragičnu sudbinu Milice i njenog sina, te ostale potresne sudbine heroina posjetioci imaju priliku da pogledaju i pročitaju u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci do 15. januara.