Sutra slavimo Miholjdan: Počinje prava jesen, a šta nikako ne bi trebalo da radite

Srpska pravoslavna crkva (SPC) sutra će proslaviti Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

Poslije Miholjdana, prema narodnom vjerovanju, nastupa prava jesen, a ako se topli dani nastave, taj period zove se “miholjsko ljeto”.

Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.

Vjerovanja i običaji

Prema narodnom vjerovanju ljudi na Miholjdan ne trebaju obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično. Ovo vjerovanje se uvrežilo u narodu zbog toga što treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.

Sveti Kirjak je rođen u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.Boravio je u više manastira gdje se, posvetivši se hrišćanskoj vjeri, i borio protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gde su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirjaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji gdje je proveo starost i poslednje godine života.

U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.