Studenti okreću leđa filozofiji i sociologiji: “Treba nam posao, ne diploma na zidu”

Na psihologiji ih je i previše, na filozofiji i istoriji fakultet je zadovoljan i sa šačicom studenata. Tako se, otprilike, može opisati situacija na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, koji je prošle godine upisao 13 filozofa i osam istoričara.

I tih 13 bio je svojevrsni rekord u odnosu na prethodni period, kaže za BL portal Dragan Partalo, prodekan za nastavu ovog fakulteta, dodajući da je za narednu školsku godinu planiran upis 20 studenata na odsjeku istorije, kao i da svi studenti koji upišu filozofiju i istoriju “upadaju” na budžet. Ipak, ni to nije dovoljno dobar “mamac”.

“Društvene humanističke discipline koje bi trebalo da predstavljaju osnovu za Univerzitet i društvo nisu danas popularne, jer živimo u doba komercijalizacije, tržišta, marketinga. U kontekstu društvenih vrijednosti pitanje je kako se zaposliti i ne treba bježati od tog pitanja. Interesovanje postoji, a voljeli bismo da je ono veće za filozofiju i istoriju”, kaže Partalo.

Napominje da su prijemni ispiti zakazani za 29. jun, a Filozofski fakultet je raspisao konkurs za upis studenta na šest studijskih programa prvog ciklusa – pedagogiju, psihologiju, predškolsko vaspitanje, istoriju, filozofiju i razrednu nastavu.

“Već tradicionalno, psihologija je jedan od najatraktivnijih studijskih programa, ne samo kod nas, nego na cijelom Univerzitetu. Na ovom studijskom programu primamo oko 40 studenata, a prijavi se višestruko više, prošle godine se prijavilo njih 130. Nakon toga smo proširili listu, pa smo na kraju upisali 50 studenata psihologije”, kaže Partalo za BL portal.

Šta raditi s diplomom filozofije?

Što se tiče zaposlenja budućih istoričara i filozofa – izlazni profili su diplomirani profesor filozofije i diplomirani profesor istorije, što je, s obzirom na odnos prema prosvjeti među mlađim generacijama, jedan od razloga “bijega” od ovih fakulteta. Ipak, Partalo napominje da diplomci filozofije i istorije imaju i mnogo drugih opcija za zaposlenje, poput rada u arhivu, muzeju, centrima za kulturu, vladinom i nevladinom sektoru. Kako kaže, u školskom sistemu profesori filozofije mogu predavati i demokratiju, etiku i ostale predmeta u vezi sa svojom oblašću.

Osim privlačenja studenata na osnovne studije, fakulteti se bore i sa odlaskom akademaca na dalje školovanje u inostranstvu.

“Svjestan sam da mnogi studenti idu na master programe u inostranstvu. Pitao sam ih za razlog i većina je rekla da su nezadovoljni širom slikom, društvom u cjelini. Taj odlazak je vjerovatno povezan sa željom za rješavanjem radnog statusa i životnih pitanja. Sve su to varijable koje treba uzeti u obzir kada se pitamo zašto odlaze studenti. Svakodnevnim radom ćemo se potruditi da studenti ostanu”, dodaje Partalo.

Šta kažu studenti?

Na fakultetu srećemo i jednog istoričara. Miloš Miljević Karanović studira istoriju i za BL portal kaže da je studijski program nadmašio njegovu viziju. Oduševljen je profesorima, atmosferom, falutetom uopšte.

“Mislim da istorija nudi širok dijapazon mogućnosti. Sa istorijom možete otići na različite mastere. Mislim da je najveća prednost istorije upravo ta širina. Meni je plan kada diplomiram da upišem master, a nakon toga doktorske studije. Ovo zaista volim, i zato i studiram. Greška je što ljudi danas ganjaju samo novac. Šta god da završite, svakako se morate snalaziti”, objašnjava Karanović.

S druge strane, Jelena Arsenić, studentkinja druge godine Psihologije, kaže da do sada fakultet nije opravdao njena očekivanja. Studij je, kako kaže, više fokusiran na naučno-istraživački rad, a ona bi voljela da je akcenat na praktičnom radu.

“Kada sam ja upisivala, bilo nas je 120, a primili su 50 studenata. Mislim da ima posla, želim vjerovati u to, ali trenutno se još pronalazim i nemam baš najjasnije ciljeve. Studij traje pet godina, pa se nadam da ću do tada donijeti neku odluku”, kaže Jelena za BL portal.