Studenti istraživali tajne tvrđave Kastel: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom

Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta

”Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke

U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente

Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.