Nakon što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković samovoljno, bez konsultacije struke, krenuo u izgradnju spomenika Kulinu banu i Tvrtku I Kotromaniću, oglasila se struka koja je s razlogom zabrinuta. Spomenik Tvrtu I Kotromaniću gradi se na lokaciji koja se veže za otomanski period, a ne za srpsku istoriju, te uskoro bi se u pozadini banjalučke razglednice mogli pronaći simboli otomanske istorije.
Gostujući na RTRS-u istoričar Predrag Lozo i Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, saglasni su da se spomenici odradili mimo struke, mimo ikakvog plana, te da je grdnja spomenika Kulinu banu i Tvrtku I Kotromaniću samo hir jednog čovjeka, a ne prava potreba ovog grada, koji su imali preče spoemenike bez kojih je Banjaluka ostala.
Istoričar, Predrag Lozo, kaže da je Banjaluci prisutan nedostatak sistemskih mjera, a previše samovolje pojedinca kada se govori o podizanju spomenika.
"U posljednje vrijeme imamo inflaciju spomenika, koja nikako nije dobra, te ne znamo da li će Banjaluka u jednom momentu ličiti na Skoplje, te da bi ovdje trebalo više sistemsko- kolektivnog i sturučno kadra. Naš najveći problem na ovim poljima jeste neznanje." kaže Lozo i dodaje:
"Građanima Banjaluke nije dovoljno objašnjeno šta spomenici u Banjaluci trebaju imati, a to je prije svega Povelja Kulina bana pošto je to prvi pisani dokument srpskim narodnim jezikom i pismom. Bojim se da gradonačelnik i aktuelna struktura nisu objasnili zašto je bitno da Banjaluka ima spomenik povelji, a ne samom Kulinu, za kojeg mi i ne znamo kako je on izgledao, a danas Banjaluka ima spomenik Kulinu banu."
Lozo kaže da je i lokacija samog spomenika sporna jer u jednu ruku zasjenjuje spomenik našim borcima Odbrambeno- otadžbinskog rata.
Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH izjavila je da se gradonačelnik i Gradska uprava kockaju s nacionalnim identitetom Srba jer se sve čini samo kao takmičenje sa Sarajevom:
"Gradonačelnik, Gradska uprava i saradnici koji odlučuju o spomeniku, pomalo se igraju, tačnije kockaju s našim nacionalnim identitetom i tradicijom. Kao da smo krenuli u borbu takmičenja sa Sarajevom, da li je za to bio presudan onaj zagrljaj kod fontane sa Benjaminom Karić, da su se sada tu stvorile neke veze, pa hajde sad da se takmičimo sa idejama koje su u Sarajevu doživljavale populističku politiku gdje se naša nauka uspjela ipak suprostaviti", kaže Ošap Gaćanović.
Ošap Gaćanović kaže i da su namjere Sarajeva bile te da na srpskim srednjovjekovnim simbolima gradi neko njihovo novo nacionalno utemeljenje jer je svaka nacija u nastanku pomalo agresivna, tako da sad u Banjaluci imamo situaciju da jedna osoba uklazi u neku bitku za neki nacionalni identitet potpuno samostalno, nenavođeno, potpuno odvojeno od nacionalne politike koja se vodi ispred naših institucija i naših predstavnika.
"U situaciji smo da se naše kulturno naslijeđe otima, konkretno sa simbolim Stefana Tvrtka I Kotromanića, kralja Srba Bosne. Napravljena je ideološko- entitetska priča o tome da je on bosanski kralj. Sa tim bosanski bi da se identifikuju oni koji bi da se proglase etničkim bosancima. I sada mi taj simbol smještamo u Banjaluci na jednu lokaciju koja je vezana za neki urbanizam koji je vezan za otomansko naslijeđe Banjaluke.", dodaje Ošap Gaćanović.
Ona kaže da na lokaciji spomenika imamo džamiju Ferhadiju, imamo Kastel koji je bio turski garnizon, zatim Sahat kulu, Safikadin grob, itd, koji su naslijeđe otomanske arhitekture i sada gradonačelnik u to naslijeđe smješta simbol srednjovjekovne hrišćanske Bosne koji nam se otima i pripisuje tom nekom srednjovjekovnom- otomanskom identifikovanju.
"Bojim se da će razglednica iz Banjaluke na kojima će biti Tvrtko u pozadini imati minaret džamije Ferhadije umjesto zvonika recimo crkve Svetog Stefana, te da će njegovi srebrni krinovi sa grba biti protumačeni, ustvari biti svakom turisti biti protumačeni kao neki zlatni ljiljani ", jasna je Ošap Gaćanović.
Cijelo gostovanje pogledajte
Komentarji