Stanivukovićev “civilni rok” dobio detalje: Mladi 20 dana na obuci, evo šta bi radili

Dok dijelovi grada i dalje kubure sa vodom, kanalizacijom i rupama na putevima, u Banjaluci se sprema nova velika inicijativa. Kamp za jačanje mladih uz sklekove, pasulj i luk.

Gradonačelnik Draško Stanivuković još u decembru prošle godine iznenadio je javnost idejom koju je tada nazvao „civilni rok“. Po njegovom objašnjenju, mladi bi nakon srednje škole, sa 18 ili 19 godina, trebalo da provedu određeno vrijeme u svojevrsnoj obuci.

-Pozivam sve mlade ljude da služe civilni rok kad završe srednju školu, kad napune 18-19 godina, da rade sklekove, trbušnjake, jedu pasulj, luk, da bude jaki, a ne smotani – rekao je tada Stanivuković.

Sada je stiglo i zvanično pojašnjenje predložene Odluke o uspostavljanju civilne obuke mladih na području grada Banjaluka, koja će se naći pred odbornicima na sjednici Skupštine grada zakazanoj za 24. mart.

Obuka bi bila namijenjena mladima od 18 do 25 godina koji imaju prebivalište na području Banjaluke, a cilj obuke je „da mladi budu osposobljeni za bezbjedno i efikasno reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda i drugih nesreća, ali i da steknu osnovna znanja iz oblasti civilne zaštite, razvijaju timski rad, disciplinu i društvenu odgovornost“.

Civilna obuka bi se realizovala u formi kampa koji bi trajao 20 radnih dana. Program bi obuhvatao teorijski i praktični dio, pri čemu bi praktična nastava činila većinu obuke.

Za sprovođenje obuke bili bi zaduženi Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalna teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica grada, uz angažovanje stručnih lica, javnih ustanova i drugih subjekata sistema zaštite i spasavanja.

U obrazloženju odluke navodi se da iskustva iz prethodnih godina pokazuju kako nivo pripremljenosti stanovništva za reagovanje u kriznim situacijama nije zadovoljavajući, posebno kada je riječ o osnovnim znanjima i praktičnim vještinama koje mogu biti presudne u prvim časovima nakon elementarne nepogode.

-Mladi ljudi, kao fizički sposobna i društveno aktivna kategorija stanovništva, predstavljaju značajan potencijal za sistem zaštite i spasavanja. Međutim, bez organizovane i stručne obuke taj potencijal ostaje nedovoljno iskorišten – navodi se u obrazloženju.

Naglašavaju kako civilna obuka mladih nema vojni karakter, niti predstavlja bilo kakav oblik vojne ili paravojne obuke, već da je riječ o civilnoj, humanitarnoj i društveno korisnoj aktivnosti usmjerenoj na zaštitu ljudi, imovine i životne sredine.

I dok se gradska administracija priprema da mladima pokaže kako se trči po Manjači, mnogi građani se pitaju da li bi prije toga možda bilo korisno organizovati i obuku za rješavanje problema koji već godinama muče grad.

Ideja da će se otpornost grada povećati uz sklekove, trbušnjake i luk izazvala je dosta nevjerice među građanima, koji su na društvenim mrežama već počeli da nagađaju da li će u okviru kampa biti organizovana i posebna disciplina.