Srbi izbjegli iz Sarajeva razočarani Stanivukovićem

Dan nakon prijema, koji je za gradonačelnicu Sarajeva organizovao Draško Stanivuković u Banjaluci, Srbi izbjegli iz Sarajeva razočarani su, jer nije razgovarano o njima. Stanivuković pod tepih gura otvorena pitanja i vodi reklamnu politiku, upozoravaju poslanici i borci koju su Srpsku odbranili.

Stanivukovićeva ruka prijateljstva Sarajevu gaženje je preko još otvorenih rana između Srba i Bošnjaka, smatra poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini, Srđan Mazalica. Saradnja nije problem, kaže Mazalica, da upravo gradonačelnica Sarajeva nije tu saradnju odbila i to eksplicitno i bez izuzetka. Spomen-ploča o Srbima agresorima na Vijećnici i dalje stoji, a odbijeni su zahtjevi Srba za spomen-obilježjem u Dobrovoljačkoj. I tu nije kraj.

“I otvorene rane i pitanja su guranje zločina nad Srbima pod tepih, pomen ubijenim pripadnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj, 140 logora za Srbe, 280 nestalih, natpisi na školama, ulicama dokazanim fašistima iz Drugog svjetskog rata”, ističe Mazalica.

A o problemima sarajevskih Srba na sastanku nije razgovarano, kaže Stanivuković, deklarišući se kao moderan Srbin.

“Јa zagovaram ideju modernog Srbina, koji je svjestan svoje prošlosti, poštuje svoju prošlost. Ako smo previše opterećeni prošlošću onda nikad ne možemo da pogledamo u danas i sutra”, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

A narod koji ne zna svoju prošlost, ne razumije sadašnjost i nema budućnost, davno su ocjenili istoričari.

Stanivuković povlači samoreklamne poteze nedorasle politike, smatra Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH. Poziva Stanivukovića da objasni građanima Banjaluke koju će korist imati od sastanka.

“Јe li bilo priče o tome šta će jučerašnja gošća uraditi kako bi se Srpskoj pravoslavnoj crkvi vratila imovina u centru Sarajeva, i o tome da se promijeni naziv Ulice Zelenih beretki u kojoj se nalazi sjedište Mitropolije dabrobosanske, kao i imena brojnih drugih ulica u Sarajevu čiji nazivi vrijeđaju srpski narod”, poručila je Novaković Bursać.

Poruke sastanka ne odražavaju interes Republike Srpske, a pogotovo ne sarajevskih Srba, upozoravaju iz boračkih organizacija. Političkog Sarajeva se, kažu, prošlost itekako tiče. Ali njihova, srpsku i ne spominju. Tako ni Karićeva Republiku Srpsku nije spomenula nijednom u svom jučerašnjem obraćanju, a u prostorijama Gradske uprave uklonjena je i zastava Republike Srpske. To je poniženje za borce koji su krvlju branili Srpsku, izričit je ratni komandant Vojske Republike Srpske, Mladen Marinković. Dodaje, Sarajevo to nikada ne bi uradilo.

“Njima je postavljena spomen obilježje gdje god su stradali. Iz tog razloga i same vlasti i predstavnici zajedničkih institucija iz reda srpskog naroda moraju da budu oštriji i da uz pomoć međunarodne zajednice traže metod reciprociteta”, istakao je Mihajlo Parađina, član Skupštine Boračke organizacije Republike Srpske.

Stanivuković je, u duhu modernog srpstva, u čast gradonačelnice Sarajeva otvorio česmu. U centru Banjaluke, uz spomenik banu Milosavljeviću koji je Banjaluku preporodio.

“Banjaluka je poznata po tome da svako diže spomenike gdje želi, bez glasanja NSRS. Postavljanje česme u njenu čast jer je samo došla da se uslika sa gradonačelnikom Banjaluke. Možda smo trebali i trg da nazovemo po njoj, ulicu?” pita se Danijel Simić, osnivač portala Frontal.rs.

S druge strane, "multietničko" Sarajevo budućnost gradi na izmijenjenoj prošlosti, u kojoj Srba nema ni u nazivima ulica. Sarajevo i Banjaluka, kažu oni koji su posljednji rat dobro osjetili, nikada nisu bili, niti su isto. Dok u gradu na Vrbasu nije bilo nijednog logora, u Sarajevu ih je bilo čak 126.

Izvor: RTRS