Slama ispod stola i badnjak na ognjištu: Samo ovako se PRAVILNO PROSLAVLJA BADNJE VEČE u svakoj kući, ove običaje treba strogo poštovati

Badnje veče ima poseban značaj za pravoslavne vjernike. Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, svi članovi porodice se okupljaju kako bi zajedno dočekali rođenje Isusa Hrista. Po mnogima najljepše veče u godini bogato je običajima koji nas povezuju sa tradicijom i vjerom.

Na Badnje veče, po starinskim običajima, domaćin zajedno sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu.

Pečenica se obično nosi na ražnju, dvoje ljudi je drži između sebe, a jedan od njih prvi stupi desnom nogom preko praga, pozdravlja domaćicu i ostale ukućane riječima:

“Dobro veče! Čestit Božić, Badnje veče!”

Domaćica i ostali ukućani odgovaraju, posipajući pečenicu i domaćina zobi i pšenicom:

“Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!”

Pečenica se potom unosi u sobu gdje se priprema večera za Badnji dan i božićni ručak, i postavlja uz istočni zid, na kom stoje ikone i kandilo, piše Žena Blic.

Prethodno, badnjak se isječe sa debljeg kraja na tri dijela, dovoljno velikih da stanu u šporet ili peć. Kada se unese u kuću, postupa se isto kao sa pečenicom. Badnjak se postavlja na ognjište, a u modernim domovima često se stavlja pored peći i odmah se pali jedno drvo. Ako nema peći, kao što je to slučaj u najvećem broju stanova i kuća u Srbiji, badnjak se postavlja pored pečenice.

Slama se posipa po cijeloj kući, a domaćica ispod stola za kojim će se večerati stavlja slatkiše, poklone i igračke koje djeca traže i “pijuču” kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu na kojoj se Isus Hristos rodio u pećini u Vitlejemu.

Kad su pečenica, badnjak i slama unijeti u kuću, svi ukućani ustaju i zajedno čitaju molitve. Pjeva se tropar “Roždestvo tvoje”, moli se Bogu, svi međusobno čestitaju praznik i Badnje veče, i potom se seda za trpezu. Badnja večera je uvijek posna – obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.