Simptomi trovanja amonijakom: Slučaj iz Topole potresao region

Nezapamćena tragedija dogodila se na porodičnoj farmi u okolini Topole, kada su poginule četiri osobe. Nakon što je jedan muškarac upao u septičku jamu, komšije su pokušale da mu pomognu. Preminuli su djed, sin, unuk i komšija, dok je žena u teškom stanju usljed trovanja amonijakom. Kako izgledaju simptomi trovanja alkalnom supstancom i koliko je opasno?

Trovanje amonijakom najčešće pogađa ljude koji rade u industrijama koje koriste ovaj gas. Amonijak - popularniji u prošlosti - i dalje je uobičajen kao sredstvo za čišćenje u domaćinstvu (većina sredstava za čišćenje sadrži u prosjeku oko 5 odsto amonijaka, u rasponu od 1 do 10 odsto).

Takođe se koristi za proizvodnju sode, koja je sastojak papira, stakla i sapuna. Amonijak se takođe koristi za proizvodnju sintetičkih tkanina i nekih vrsta eksploziva. Njegova koncentracija u sredstvima za čišćenje i kozmetici je oko 5 odsto, zbog čega je trovanje prilikom njihove upotrebe praktično nemoguće. Amonijak 27-30 odsto je takođe komercijalno dostupan i upravo on može da izazove opekotine. Zbog toga ga nikada ne treba čuvati u kućama gdje su prisutna i djeca.

Trovanje amonijakom je rijetko. Međutim, njegova pojava izaziva opekotine kože na mjestu kontakta sa amonijakom, kao i promjene u respiratornom traktu, plućima, pa čak i sljepilo (ako se amonijak udiše). S druge strane, trovanje amonijakom preko digestivnog trakta izaziva poremećaje crevne peristaltike i, u ekstremnim slučajevima, smrt pacijenta. Rizik od trovanja javlja se kod ljudi koji rade u industrijama gdje se amonijak koristi u proizvodnji. Ovaj gas se takođe oslobađa u velikim količinama tokom razlaganja materije, npr. životinjski izmet.

Simptomi trovanja amonijakom

Ljudi otrovani amonijakom doživljavaju mišićnu slabost, konvulzije, prekomjernu motoričku aktivnost i oštećenje sluha. Ovi simptomi se javljaju čak i nekoliko minuta nakon kontakta sa ovim gasom. Vremenom se pojavljuju dodatni simptomi, u zavisnosti od načina trovanja i nastale štete. Ukoliko dođe do trovanja kao rezultat kontakta kože sa tečnošću, može doći do oštećenja kože i stvaranja bolnih plikova, kao i plave boje noktiju i usana. Udisanje gasa dovodi do bola u grlu pri gutanju, suvoće i peckanja u ustima i otoka usana.

Udisanje amonijaka takođe može da dovede do:

oštećenja donjih disajnih puteva - pacijent doživljava otežano disanje, kašalj, pucanje, kratak dah i pritisak u predjelu pluća;

oštećenja organa vida - dolazi do oštećenja konjunktive, što se manifestuje kroz jako suzenje i bol u očima; pored toga, može doći do trajnog ili privremenog gubitka vida;

oštećenje nervnog sistema - povrijeđena osoba doživljava stanje anksioznosti i uznemirenosti; takođe se primjećuju jake glavobolje i mentalni poremećaji;

oštećenje srca - manifestuje se ubrzanim pulsom i, posljedično, gubitkom svijesti.

Ljudi koji se otruju amonijakom udisanjem ili gutanjem u rastvorenom obliku razvijaju oštećenje digestivnog sistema. Manifestuje se kroz oticanje i crvenilo sluzokože, mučninu, povraćanje, bol iza grudne kosti, štucanje, dijareju i zadržavanje urina. U najtežim slučajevima, to može čak da dovede i do smrti pacijenta.

Dijagnoza i liječenje

Da biste prepoznali trovanje amonijakom, prije svega, potrebno je da dobijete informacije o njegovom gutanju, kontaktu sa tijelom ili udisanju. Prva pomoć osobi koja pati od trovanja amonijakom podrazumijeva što brži prekid kontakta sa toksičnim gasom (uključujući i zaštitu sebe) i obezbjeđivanje povrijeđenoj osobi svježeg vazduha, po mogućstvu na hladnom mjestu. Najbolje rješenje je napustiti prostoriju u kojoj se dogodilo trovanje.

U slučaju gutanja amonijaka, preporučuje se popiti čašu mlijeka ili ako nemate pristup mlijeku, čašu vode. Ako je amonijak došao u kontakt sa kožom, isprati je sa dosta vode. Udisanje vodene pare takođe može da bude korisno. Ako povrijeđena osoba prestane da diše, potrebno je sprovesti reanimaciju i pozvati medicinsku pomoć kako bi se pacijent brzo prevezao u bolnicu.