PRIPREMITE SE ZA SEZONU KRPELJA: Kako se zaštititi od krpelja?

Dolaskom toplijih mjeseci ljudi provode veći dio vremena na otvorenom u prirodi. Svaki boravak u šumi, u vrtovima i izletištima nosi opasnost od kontakta s krpeljima. Kako da prepoznate ubod krpelja i šta je potrebno uraditi u slučaju uboda krpelja? Koliko su krpelji opasni i koje zarazne bolesti mogu prenositi i najvažnije kako da se zaštitimo od ugriza, samo su neka od pitanja na koja će nam odgovore dati Zora Kremenović, prim. dr spec. porodične medicine Doma zdravlja u Banjaluci.

KAKO DA PREPOZNAMO UBOD KRPELJA?

Ubod krpelja je bezbolan. Nećete osjećati bol ni kada se krpelj zalijepi za vašu kožu i počne da se hrani. Međutim, ne treba odmah ni stvarati paniku, jer ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Ukoliko primijetite ili posumnjate da imate krpelja na tijelu možete samostalno pokušati da ga se riješite, a ukoliko pak niste smjeli obratite se ljekaru.

„S obzirom na to da većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja. Krpelj se može ukloniti sa kože pažljivim izvlačenjem- uz pomoć pincete- kojom se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Ako ste spretni i imate dobar vid to možete napraviti i sami. Ako Vas je strah ili se ne smatrate dovoljno spretnim za taj zahvat, obratite se ljekaru. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ne morate biti zabrinuti-najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži. Ostaci glavice ili rila se mogu ukloniti kasnije. Manja je šansa da se zarazi (i oboli) ako se krpelj ukloni sa tijela u roku od 24 sata“, kaže dr Kremenović.

KOJE BOLESTI PRENOSE KRPELJI?

Sitne životinjice zvane krpelji ugrizom na ljude mogu prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze). Ugrizom krpelja se najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.

„Većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja se može spriječiti izbjegavanjem

kontakta sa krpeljima ili pravovremenim, ispravnim uklanjanjem krpelja sa tijela.

Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na

čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Krpelji se zaraze

sisanjem krvi zaražene životinje“, kaže dr Kremenović.

DA LI SVAKI KONTAKT S KRPELJIMA DOVODI DO PRENOSA ZARAZNIH BOLESTI?

Prim. dr Zora Kremenović, za portal Banjalučke priče, kaže da svaki kontakt sa krpeljom ne dovodi uvijek do prenosa zaraznih bolesti. Međutim, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti (slično gripi) ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različiti oblici osipa), potrebno je da potražite ljekarsku pomoć.

„Naime, veći broj krpelja uopšte se ne ugnijezdi u kožu i spadne sa tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelove tijela) Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom unesu u kožu. Manji broj ugriza krpelja rezultira prenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što rezultira i infekcijom ugriženog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće 1-2 sedmice nakon ugriza krpelja“, kaže dr Zora Kremenović.

KAKO DA SE ZAŠTITIMO OD KRPELJA?

Krpelji su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i rano ljeto. Najbolji vid prevencije od krpelja i bolesti koje prenose jeste izbjegavanje područja bogatih krpeljima tokom ljetnih mjeseci kada je najveća aktivnost krpelja. Da biste spriječili kontakt s krpeljima svoje tijelo zaštite odjećom dugih rukava i nogavica, umetanjem nogavica u čarape ili čizme. Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obavezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti.

„Za boravak u prirodi koristiti odjeću koja nije sačinjena od dlakavih tkanina (vuna,

flanel) jer se za nju lakše zakači krpelj, ne odlagati odjeću na travu ili grmlje, ne

provlačiti se kroz nisko rastinje. Nositi odjeću svijetlih boja da bi se krpelj lakše uočio na odjeći i uklonio. Preporučuje se korištenje odjeće i šatorskog platna impregniranog permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje) Primjena repelanata na odjeću, obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine , spreja)“, savjeti su dr Kremenović.