top of page

Počelo obilježavanje "Nevesinjske puške"

Jul 9, 2021
2 min read

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na Spomen-obilježje nevesinjskim ustanicima u selu Krekovi kod Nevesinja počelo je obilježavanje 146 godina od početka ustanaka u Hercegovini - Nevesinjske puške.



Obilježavanju prisustvuju predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, kao i poslanici u Narodnoj skupštini Srpske Ilija Tamindžija, LJubiša Krunić, Maksim Skoko i Marinko Dragišić.


Prisustvuju i državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Miodrag Kapor, konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, načelnici istočno-hercegovačkih opština, te predstavnici boračkih udruženja.


Obilježavanju prisustvuje i praunuka harambaše Pere Tunguza Nataša Gligorivić.


Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja zajedno organizuju vlasti Republike Srpske i Srbijom, po osnovu odluka vlada Srpske i Srbije koje su od značaja za cjelokupan srpski narod.


Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.


To je vremenom preraslo u Srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.


Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.


Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udrežnju kod Nevesinja.


Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. jul.


Nakon polaganja cvijeća slijede obraćanja zvaničnika i prigodan program.



Izvor: ATV

Comments


bottom of page