U Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske u Banjaluci danas je prvi put izveden operativni zahvat implantacije stimulatora nervusa vagusa kod petnaestogodišnjeg pacijenta sa farmakorezistentnom epilepsijom.
Generalni direktor UKC-a Vlado Đajić rekao je u izjavi novinarima da je danas poseban dan u UKC-u i veliki uspjeh, jer nastavljaju sa uvođenjem novih, ne samo dijagnostičkih, već i terapeutskih metoda.
”Prvi put danas je u UKC-u izvršena ugradnja stimulatora nervusa vagusa. Druga značajna stvar jeste što imamo u posjeti dva vrhunska stručnjaka svjetskog glasa iz Beograda, naše učitelje i mentore koji su izvršili danas operaciju zajedno sa našim ljekarima i ponosan sam na sve to”, kaže Đajić.
On ocjenjuje da današnjom operacijom započinje ugradnja stimulatora nervusa vagusa na UKC-u, te zahvaljuje stručnjacima iz Kliničkog centra Srbije, neurologu, direktoru Klinike za neurologiju Dragoslavu Sokiću i neurohirurgu, zamjeniku direktora Klinike za neurohirurgiju Vladimiru Baščareviću, za sve što su uradili za pacijente i ljekare UKC-a.
“Ponosan sam na nastavak naše saradnje, koja je davno započeta, velika zahvalnost zdravstvu Srbije za ovo što su uradili za naše stanovnike i ljekare od samog rata kada su primali ranjenike, pa poslije rata kada su vršili edukaciju zdravstvenih radnika i lječili naše pacijente”, rekao je Đajić.
Baščarević je izjavio da je operativnim zahvatom implantacije stimulatora nervusa vagusa kod petnaestogodišnjeg pacijenta sa farmakorezistentnom epilepsijom ponuđena nova metoda liječenja koja se zove vagus nervna stimulacija /VNS/.
“Ona se izvodi tako što se jedan generator električnih impulsa implantira u vrat pacijenta, elektrode se omotaju oko nervusa vagusa i potom preko jedne baterije, takozvanog pejsmejkera nastaje višegodišnje stimulisanje nervusa vagusa i na taj način se dovodi do prestanka, smanjenja ili poboljašanja kompletne kliničke slike i epilepsije pacijenta”, pojasnio je Baščarević.
On je izrazio nadu da će saradnja biti nastavljena, ističući da ovakvih pacijenata ima dosta te da je riječ o metodi koja se primjenjuje u Beogradu od 2009. godine.
“Nadam se da će ovo biti samo početak saradnje sa UKC u Banjaluci i da će se implantacija vagusa nervusa stimulatora nastaviti i u jednom trenutku potpuno i preuzeti od naših kolega sa neurohirurgije u Banjaluci koji su potpuno osposobljeni da urade jednu ovakvu vrstu intervencije uz neku našu malu pomoć u početku, a kasnije potpuno samostalno”, rekao je Baščarević.
Direktor Klinike za neurologiju, Kliničkog centra Srbije Dragoslav Sokić kaže da je veoma srećan zbog stava uprave UKC-a Republike Srpske da vodi računa o napretku struke i uvođenju nove tehnologije.
“Stimulacija nervusa vagusa je inovativni način liječenja pacijenata sa epilepsijom, stimuliše se periferan živac koji je u kontaktu sa bitnim strukturama mozga odakle se ta električna aktivnost prenosi na ostatak mozga i suzbija epileptičnu aktivnost. Mi smo navikli da se pacijenti sa epilepsijom leče uzimanjem lekova protiv epilepsije i to je efikasna terapija kod 55 do 60 odsto pacijenata”, rekao je Sokić.
Prema njegovim riječima, stimulacija nervusa vagusa prečica do mozga.
“Ovo je metoda koja dovodi do bitnog suzbijanja napada kod dve trećine pacijenata kod kojih je implantiran, nažalost jedna trećina ne reaguje na to”, rekao je Sokić.
On ističe da se ljudi nakon ove operacije vraćaju normalnom životu i svim svojim aktivnostima i koji više nemaju napade sa padom.
“Presrećan sam što je uprava UKC na čelu sa profesorom Đajićem prati savremene stručne trendove i tehnološke metode koje pomeraju granice od prethodnoh starog lečenja do naprednog lečenja”, rekao je Sokić.
On dodaje da je od 2009. godine u Klinici za neurologiju, Kliničkog centra Srbije implantirano 64 ovih aparata.
“Aparat koji je ugrađen kod 15-godišnjeg pacijenta sa teškom epilepsijom je model koji se zove VNS 106 aspajer i odlikuje se sa baterijom koja je trajna. Mi očekujemo da baterija sa maksimalnim opterećenjem može da traje od sedam do devet godina”, rekao je Sokić.
On je dodao da ovaj aparat ima autostimulacioni mod.
“U trenutku kad se počinje graditi napad, jedna od nus pojava napada je ubrzavanje srčanog rada koje je vrlo brzo, aparat ima detektor koji može to da detektuje i u tom trenutku emituje dodatni stimulans, veće snage u trajanju od 60 sekundi kojim se napad preseca", rekao je Sokić.
On je istakao da su tehnološke inovacije stalne i da je obaveza ljekara da ih prate i po mogućnosti implementiraju.