"Oluja" - Zločin koji traje i danas

Stradanje i progon srpskog naroda iz Hrvatske u zločinačkoj akciji "Oluja" predstavlja najveće etničko čišćenje jednog naroda u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

Za prognane Krajišnike - Oluja je zločin koji traje i danas.

Udruženja izbjeglih i raseljenih podsjećaju da je u toj akciji protjerano više od 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1856 je ubijeno, a više od 830 i dalje se vode kao nestali.

Početak svakog avgusta u srcima Krajišnika budi teška sjećanja na dane kada su protjerani sa vjekovnih ognjišta i u izbjegličkoj koloni krenuli u neizvjesnost. Među njima je bio i Milan Drča.

,,Sa malom djecom, ja sam u svojoj ladi, nas četvoro, ne znam koliko ono dana i noći mi smo odozdo putovali, i bez vode... pa, bolje da se ne sjećam toga... i sve smo to preživjeli’’, istakao je Drča.

"Oluji" je prethodio čitav niz akcija i zločina u kojima su Srbi ubijani i protjerivani, iako je Republika Srpska Krajina bila područje pod zaštitom Ujedinjenih nacija, podsjećaju predstavnici izbjegličkih udruženja. Srbi su ubijani čak i u izbjegličkim kolonama.

,,Za zločine u "Oluji" i poslije "Oluje" niko nikad nije odgovarao, iako su hrvatski generali Markač i Gotovina osuđeni prvostepenom haškom presudom – Markač na 18, a Gotovina na 24 godina zatvora – oni su u drugostepenoj presudi oslobođeni’’, rekao je Nenad Abramović, predsjednik Udruženja izbjeglih, raseljenih i doseljenih lica "Zavičaj".

Ključni problem protjeranih je, kažu, uporno i kontinuirano kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava u Hrvatskoj, koje traje 26 godina. Traže zaustavljanje projekta otimanja privatnog vlasništva Srba iz Hrvatske kroz proces izrade novih zemljišnih knjiga i hitno rješavanje problema, među kojima su politička i ekonomska održivost povratka i bezbjednost povratnika.

,,Tražimo takođe sve neisplaćene a zarađene penzije i puno priznavanje i potpunu konvalidaciju radnog staža, tražimo i povratak i obnovu kuća i privatne imovine i nadoknadu štete za opljačkanu pokretnu i nepokretnu imovinu, tražimo povratak stanova i stanarskih prava u urbanim dijelovima Hrvatske koji su oteti i omogućavanje otkupa tih stanova’’, kaže Milan Žunić, predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih i raseljenih u Republici Srbiji.

U rješavanju problema izbjegli i raseljeni traže i pomoć Srbije, od koje očekuju i nastavak programa stambenog zbrinjavanja, usvajanje Rezolucije o osudi genocida na srpskim narodom u NDH, procesuiranje zločina nad Srbima i zaštitu krajiške kulture.