Njemačka želi manje radnika iz BiH i zapadnog Balkana, poslodavci nezadovoljni
Vlada Njemačke početkom mjeseca usvojila je prijedlog da se godišnja kvota za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana smanji sa 50.000 na 25.000.

Riječ je o odluci koja je već bila najavljena u koalicionom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata prije formiranja vlade. Da bi izmjena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, odnosno institucije koja predstavlja 16 njemačkih saveznih država, a glasanje je zakazano za 18. decembar.
Međutim, organizacije njemačkih poslodavaca upozoravaju da će ova odluka imati negativne posljedice po njemačku privredu, posebno po građevinski sektor, u kojem, kako navode, već nedostaje znatan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja.
Zašto njemačka vlada smanjuje kvote uprkos nedostatku radnika?
Kada je riječ o ovoj mjeri, zanimljivo je da se i među konzervativcima i među socijaldemokratama može pronaći protivljenje njenom uvođenju, ali iz različitih razloga, odnosno ideoloških opredjeljenja.
Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i obično nastoje da usvajaju zakone koji će koristiti njemačkoj privredi. S druge strane, socijaldemokrate se zalažu za Njemačku koja će biti otvorena za kontrolisan priliv migranata.
Međutim, u Njemačkoj je u proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njenog uspona je migrantska kriza iz 2015. godine, čije se posljedice osjećaju i danas.
Mnogi u Njemačkoj vjeruju da je jedna od najvećih grešaka inače veoma popularne bivše savezne kancelarke Angele Merkel tokom njenog mandata bila odluka da otvori njemačke granice za više od milion migranata s Bliskog istoka te iz južne i centralne Azije.
Kada je Fridrih Merc, vođa njemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih centralnih obećanja bilo je da će promijeniti migrantsku politiku i uvesti strožu kontrolu granica.
Jedna od brojnih mjera predloženih u tom smjeru jeste i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, iako se, kao što smo naveli, dio članstva obje vladajuće stranke u principu protivi takvoj mjeri.
Građevinskoj industriji moglo bi nedostajati još 9.000 radnika
Kako piše „Bau“, njemački medij specijalizovan za građevinsku industriju, ukoliko ovo pravilo stupi na snagu, moglo bi imati veoma teške posljedice po tu branšu.
Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Milera, generalnog direktora Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo nedostajati gotovo 9.000 prijeko potrebnih radnika.
Prema njegovim riječima, te radnike teško je zamijeniti domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih sektora jer mnogi kojima će biti uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.
Na njemačkom tržištu rada već nedostaje ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama, posebno za rad na čeličnim i betonskim konstrukcijama.
Miler je rekao da je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u penziju.
Radnici zaposleni na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu, kako je naveo, omogućavaju da se radovi na gradilištima odvijaju bez prekida.
Smanjenje njihovog broja moglo bi dovesti do kašnjenja i većih troškova u stanogradnji i na infrastrukturnim projektima, kao i usporiti privrednu aktivnost u lokalnim sredinama.
Miler je pritom podsjetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima njemačke vlade, navedenim u koalicionom sporazumu.
Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš
Sličnu ocjenu iznijelo je i Centralno udruženje njemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u njemačkom građevinskom sektoru ima strani pasoš.
Kako je istakao Feliks Paklepa, direktor ovog udruženja, ako Njemačka želi da gradi stanove, obnavlja mostove i širi energetske mreže, ne može istovremeno ograničavati dolazak radnika koji izvode te radove.
„Oko 35 odsto svih do sada izdatih viza po osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim firmama. Za dobijanje saglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 odsto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obavezno socijalno osiguranje. Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza“, navodi „Bau“.
Šta smanjenje kvote znači za radnike iz BiH?
Nismo uspjeli pronaći podatak koliko je radnika iz BiH dobilo ovu vrstu vize, ali prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku iz 2024. godine, oko 7.000 radnika iz BiH dobilo je posao te godine zahvaljujući ovoj uredbi.
Kada je riječ o njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, s čijim smo predstavnicima prošle sedmice imali priliku i lično razgovarati, oni su skloniji primjeni ove mjere jer ne žele dodatno oslabiti tržišta rada zemalja našeg regiona.
S druge strane, mnogi od njih svjesni su i da radnici koji pronađu posao u Njemačkoj šalju novac svojim porodicama u matičnim zemljama, što ima značajnu ekonomsku i socijalnu komponentu.
Zbog toga pitanje smanjenja kvote nije važno samo za njemačke poslodavce, već i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, koje bi mogle osjetiti posljedice ograničavanja pristupa njemačkom tržištu rada.




Comments