Najveća nuklearna katastrofa: 40 godina od eksplozije u Černobilu

Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine, u nuklearnoj elektrani Černobilj dogodila se jedna od najvećih nuklearnih katastrofa u istoriji. Eksplozija četvrtog reaktora izazvala je širenje radioaktivnih čestica, a posljedice ove nesreće osjetile su se daleko izvan granica tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Elektrana se nalazi u Ukrajini, nedaleko od granice sa Bjelorusijom i oko 110 kilometara od Kijeva. Četrdeset godina kasnije, područje oko Černobila i dalje svjedoči o razmjerama tragedije — napuštene zgrade, prazne ulice i priroda koja je prekrila nekada naseljena mjesta ostali su kao nijemi podsjetnik na katastrofu.

Pripjat – grad koji je za nekoliko sati ostao bez života

Posebno potresan simbol černobilske nesreće je Pripjat, grad u kojem su živjele hiljade radnika nuklearne elektrane i njihove porodice. Nakon eksplozije, stanovništvo nije odmah evakuisano, jer su tadašnje sovjetske vlasti pokušale umanjiti i prikriti razmjere nesreće.

Evakuacija je počela tek narednog dana. Za samo nekoliko sati Pripjat je ostao prazan, a njegovi stanovnici napustili su domove vjerujući da odlaze samo privremeno.

Zona isključenja i dalje nosi tragove katastrofe

Snimci iz zone isključenja, koja obuhvata područje od oko 30 kilometara oko nuklearne elektrane, prikazuju razorne posljedice nesreće.

Grupa vojnika obišla je dijelove ove zone, uključujući i napušteni Pripjat, ali im nije bilo dozvoljeno da ulaze u najzagađenija područja.

Nekadašnje stambene zgrade, škole, igrališta i ulice danas su obrasli vegetacijom, dok se priroda polako vraća na prostor koji su ljudi morali napustiti.

Radioaktivni oblak prešao granice Evrope

Eksplozija se dogodila u 1.23 časa ujutro, 26. aprila 1986. godine. Ubrzo nakon havarije, radioaktivne čestice proširile su se iznad Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i dijela Evrope.

Tokom narednih dana i sedmica tragovi radioaktivnog zagađenja registrovani su i mnogo dalje.

Ono što je počelo kao nesreća u jednoj elektrani pretvorilo se u katastrofu globalnih razmjera, čije se posljedice i danas proučavaju.

Stotine hiljada ljudi napustilo domove

Prema podacima Ujedinjenih nacija, gotovo 8,4 miliona ljudi u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini bilo je izloženo zračenju. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da milioni ljudi i dalje žive na područjima koja se smatraju kontaminiranim.

Procjenjuje se da je oko 404.000 ljudi moralo napustiti svoje domove, dok su ogromne površine zemljišta bile pogođene radioaktivnim zagađenjem. Dio poljoprivrednog zemljišta decenijama nije mogao biti korišten.

Zdravstvene posljedice i žrtve

Nakon černobilske katastrofe zabilježen je porast oboljenja povezanih sa izloženošću zračenju, posebno karcinoma štitne žlijezde, kao i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Prema procjenama Černobilskog foruma, koji okuplja agencije Ujedinjenih nacija, oko 4.000 ljudi umrlo je od posljedica zračenja. Ipak, puni obim zdravstvenih, ekoloških i društvenih posljedica ove nesreće ni danas nije moguće potpuno sagledati.

Dokumentarna serija o katastrofi

Povodom 40 godina od černobilske katastrofe, National Geographic 26. aprila od 19 časova premijerno prikazuje sve četiri epizode nove dokumentarne serije „Černobil: Unutar katastrofe“.

Serija kroz svjedočanstva preživjelih, radnika elektrane, učesnika sanacije, stanovnika pogođenih područja, arhivske snimke i naučna objašnjenja donosi priču o događaju koji je trajno obilježio savremenu istoriju.

Epizode „Inferno“, „Zataškavanje“, „Žrtva“ i „Istina“ prate tok tragedije — od neuspjelog isključivanja reaktora i zakašnjele evakuacije, preko pokušaja prikrivanja istine, do sanacije radioaktivnog otpada i sjećanja na ljude koji su platili najvišu cijenu.

Černobil je i 40 godina kasnije opomena koliko jedna greška može promijeniti živote stotina hiljada ljudi i ostaviti posljedice koje traju generacijama.