MOŽETE SE OSJEĆATI ZDRAVO, A DA PROBLEM VEĆ POSTOJI: Dr Miljanović otkriva koje preglede ne treba zanemariti nakon 30.

Ne boli vas ništa, osjećate se dobro i ljekara posjećujete samo kada baš morate. Upravo zbog toga preventivni pregledi kod mnogih godinama stoje na čekanju. Međutim, neki od najčešćih zdravstvenih problema ne upozoravaju nas bolom niti drugim očiglednim simptomima.

Povišen krvni pritisak, šećer i masnoće u krvi, kao i promjene na krvnim sudovima, mogu se razvijati gotovo neprimjetno dok se čovjek osjeća potpuno zdravo. Zato preventiva ne počinje tek kada se pojave tegobe, već mnogo ranije.

Šta bi trebalo kontrolisati nakon 30. godine, koliko često raditi preglede i koja oboljenja mogu dugo imati asimptomatski tok? O tome smo razgovarali sa dr Brankicom Miljanović, specijalistom porodične medicine.

„Briga o zdravlju je osnovna obaveza pojedinca i društva kao cjeline“, poručuje dr Miljanović.

Ipak, naglašava da ne postoji jedan univerzalni paket pregleda koji bi svaka zdrava osoba nakon tridesete morala raditi svake godine.

„Ne postoji jedan isti paket pregleda koji svaka zdrava osoba mora raditi svake godine nakon 30. godine. Preventivni pregledi se biraju prema dobi, polu, porodičnoj anamnezi, načinu života, tjelesnoj težini, pušenju i ranijim nalazima“, objašnjava ona.

Osnovni preventivni pregled može obuhvatiti kontrolu krvnog pritiska, tjelesne težine i BMI, obima struka, šećera u krvi i lipidnog profila, odnosno ukupnog holesterola, LDL-a, HDL-a, non-HDL holesterola i triglicerida. U zavisnosti od zdravstvenog stanja, simptoma, ranijih nalaza i procjene ljekara, mogu se raditi kompletna krvna slika, HbA1c, kao i analize funkcije štitne žlijezde, jetre i bubrega.

Dr Miljanović, međutim, naglašava da preventivni pregled ne treba svoditi samo na laboratorijske nalaze.

„Preventiva nije samo vađenje krvi. Jednako je važno kontrolisati krvni pritisak, tjelesnu težinu, fizičku aktivnost i faktore rizika za bolesti srca i krvnih sudova“, ističe doktorica.

Važan dio preventive je i razgovor sa porodičnim ljekarom o životnim navikama: ishrani, fizičkoj aktivnosti, kvalitetu sna, pušenju i konzumiranju alkohola.

„Što više analiza“ ne znači i bolju preventivu

Koliko često treba kontrolisati krvnu sliku, šećer, masnoće i krvni pritisak jedno je od pitanja koje se često postavlja, ali odgovor nije isti za svakoga.

„Nije cilj što više analiza, to bolje, nego napraviti razuman plan sa porodičnim ljekarom“, kaže dr Miljanović.

Kod zdrave osobe bez izraženih faktora rizika kontrole se mogu obavljati periodično. Međutim, ako postoje gojaznost, pušenje, porodična opterećenost, ranije povišene vrijednosti šećera ili masnoća, hipertenzija ili drugi faktori rizika, potrebno je češće praćenje.

Posebnu pažnju treba posvetiti krvnom pritisku.

„Hipertenzija često nema jasne simptome“, upozorava dr Miljanović.

Kod mlađih odraslih osoba sa urednim pritiskom i bez povećanog rizika kontrole mogu biti rjeđe, dok je kod osoba sa povećanim rizikom potrebno češće praćenje.

Ni kompletna krvna slika, napominje doktorica, nije nešto što potpuno zdrava osoba bez tegoba nužno mora raditi svake godine. Učestalost zavisi od zdravstvenog stanja i individualne procjene.

Bolest može napredovati, a da to i ne znate

Upravo su bolesti i stanja koja dugo ne daju jasne simptome jedan od glavnih razloga zbog kojih preventivne kontrole ne bi trebalo zanemarivati.

Dr Miljanović među njima izdvaja hipertenziju, povišen holesterol i aterosklerozu, predijabetes i dijabetes tipa 2, bolesti srca i krvnih sudova, ali i pojedine bolesti bubrega, jetre i štitne žlijezde.

Tu su i određene maligne bolesti, zbog čega postoje preventivni pregledi i skrininzi prilagođeni polu i životnoj dobi.

Posebno su važni faktori rizika za bolesti srca i krvnih sudova.

„Povišen pritisak, šećer i masnoće mogu dugo biti bez simptoma, a istovremeno povećavati rizik od infarkta i moždanog udara“, upozorava dr Miljanović.

Drugim riječima, činjenica da se neko osjeća dobro ne mora automatski značiti da su krvni pritisak, šećer, masnoće i drugi važni parametri uredni.

Preventiva nije ista za žene i muškarce

Osnovna procjena kardiovaskularnog i metaboličkog rizika slična je kod oba pola, ali se pojedini preventivni pregledi razlikuju.

„Kod žena su posebno važni ginekološki preventivni pregledi i skrining grlića materice“, navodi dr Miljanović.

Kod muškaraca se preventivni pregledi, između ostalog, prilagođavaju riziku za bolesti prostate i testisa. Doktorica napominje da se, na primjer, PSA ne radi automatski svim muškarcima nakon 30. godine, već se odluka donosi prema dobi i individualnom riziku.

Veliku ulogu kod oba pola ima i porodična anamneza.

„Za oba pola važi da porodična istorija može pomjeriti početak i učestalost određenih pregleda mnogo ranije“, ističe Miljanović.

Zbog toga je važno ljekaru reći ako su bliski članovi porodice imali dijabetes, bolesti srca i krvnih sudova, određene maligne ili druge značajne bolesti.

Šta može otkriti ultrazvuk krvnih sudova?

Jedna od metoda kojom se mogu uočiti promjene na krvnim sudovima jeste Dopler, odnosno duplex ultrazvuk karotidnih arterija. Pregled može pokazati promjene na krvnim sudovima, uključujući njihova suženja.

Dr Miljanović osvrnula se i na preventivne ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata i glave koje prof. dr Vlado Đajić obavlja građanima.

„Ultrazvučni skrining karotidnih arterija kod potpuno asimptomatskih osoba je bezbolan, efikasan i brz pregled koji dr Đajić obavlja više od deceniju i po“, navodi dr Miljanović.

Prema njenim riječima, ovakav pregled može biti koristan u procjeni vaskularnog rizika, a rezultate je potrebno sagledavati zajedno sa drugim pokazateljima zdravstvenog stanja – krvnim pritiskom, šećerom i masnoćama u krvi, tjelesnom težinom i ostalim faktorima rizika.

Ne čekajte da vas nešto zaboli

Najvažnija poruka nakon 30. godine nije da treba živjeti od pregleda do pregleda niti raditi desetine analiza bez razloga. Suština je da preventiva postane normalan dio brige o zdravlju i da se kontrole prilagode svakom pojedincu.

„Nakon 30. godine nije potrebno čekati da se pojave simptomi. Mnogo korisnija preventiva je periodična procjena krvnog pritiska, šećera, lipida, tjelesne težine i porodičnog rizika, uz preglede specifične za pol i dob. Ako se otkrije odstupanje, tada se kontrole rade češće i ciljano“, zaključuje dr Miljanović.