Četrnaestog januara (prvog januara po starom kalendaru) je praznični dan u kojem se slavi Mali Božić (Vasiljevdan) i Srpska Nova godina. Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Mnogi običaji i obredi vezani su za Mali Božić, koji se smatra završetkom božićnih svetkovina.
Prema narodnom vjerovanju, žene tada treba da spreme vasilicu, obredni hljeb Malog Božića. Vasilica je nazvana po svetom Vasiliju, a negdje se ovaj novogodišnji kolač zove maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, u Resavi Mečka povojnica, u Leskovačkoj Moravi poparenica… Negdje, opet, za Mali Božić, mijese istu česnicu, kao i za Božić koju porodica za trpezom izlomi i podijeli ovaj obredni hljeb koji simbolizuje zajedništo, slogu i ljubav.
Pored ovog, tu su i mnogi drugi običaji…
O novogodišnjem ručku, pojedu se glava i plećka božićne pečenice koja se čuva do 14. januara. Tom prilikom vješti ljudi iz plećke pečenice predskazuju šta će se tokom sljedeće godine dogoditi u toj kući i oko nje. Kad se ruča, pokupe se kosti od pečenice, odnesu i stave na mravinjak da bi s po vjerovanju stoka množila ko mravi.
Neki od ovih običaja imaju dublje značenje i zadržali su se još od prethrišćanskih vremena. Stari kažu da se na današnji dan nikako ne treba svađati jer će vas u protivnom cijele godine “tjerati baksuz”. Zato je bolje prećutati i oprostiti svaku uvredu.
U nekim krajevima danas se pažljivo gleda u nebo i promatra vrijeme. Ako na Novu godinu pada sneg, veruje se da će biti rodna godina u poljima, pčelama i stoci.
Na Mali Božić ujutro običaj je bio u nekim selima da domaćica uzme snijeg i, utrčavši u sobu, baci ga na djecu vičući: „Bježi vruća, gonite studena!“. Vjeruje se da se time štite djeca od vrućice ili groznice. Poslije ovoga djeca bi skidala sa sebe odjela i prebacivala ih preko grana šljiva ili jabuka, kako bi se “očistila od vaši”. Na ovaj dan dolazi i polaznik ili položajnik, a u selima pored Gruže domaćica mu jednom pređom veže teme i donju vilicu, a drugim čelo i zatiljak, da zvjeri ne bi napale stoku.
I na Mali Božić pali se božićna svijeća i gleda kako će gorjeti. Ako se sporo pali ili ugasi, ne piše se dobro kući. Svijeća se takođe gasi vinom i komadom hljeba. Ako se odmah ne ugasi, čim kap padne na plamen, vjeruje se da će onaj koji je gasi dugo živjeti. Ova svijeća se čuva i pali za Zadušnice ili ako nekome u san dođe pokojnik.
Novo ljeto valja dočekati budan, pa su u ovom bdenju mnoge djevojke predviđale da li će se te godine i za koga udati. Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje djevojaka u BiH: prije svanuća su, popevši se na tavan, bacale obuću kroz vrata na dvorište, pa ako obuća, kad padne, bude usmjerena od kuće – znak je da će u tom pravcu otići, odnosno udati se. U ponoć obavezno zamislite želju, jer se ove noći svima sve ostvaruje.