Kuća ili stan kao životni cilj: Zašto Balkan prednjači u vlasništvu nekretnina

Balkanske zemlje, a posebno bivše jugoslovenske republike, spadaju među evropske lidere po procentu vlasništva građana nad nekretninama.

Stope koje se u većini ovih država kreću oko devedeset odsto stavljaju region daleko iznad prosjeka zapadne Evrope.

Prema podacima sa portala „Pregled svjetske populacije“, BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora imaju čak oko 91 odsto domaćinstava koja žive u vlastitoj nekretnini, stanu ili kući, što je daleko više od evropskog prosjeka od 69 odsto. U prevodu, to znači da tek svaka deseta porodica nema nikakvu nekretninu, odnosno da živi u zakupljenom prostoru.

Balkan daleko iznad evropskog prosjeka

Za razliku od Balkana, u većini zapadnoevropskih zemalja procenat vlasništva znatno je niži:

• Francuska i Velika Britanija – između 63 i 65 odsto

• Njemačka – oko 50 odsto

• Skandinavske zemlje – oko 40 odsto

Prema riječima sociologa Jadranke Berić, na evropskoj mapi posjedovanja nekretnina Balkan i Skandinavija predstavljaju dva suprotna pola. Analizirajući zašto je to tako, ona ističe da razlika nije samo statistička, već i duboko sociološka i kulturna.

Kuća kao simbol sigurnosti i statusa

– Na Balkanu se kuća ili stan u privatnom vlasništvu smatraju osnovom životne sigurnosti i statusa. Tradicionalni mentalitet podrazumijeva da je gradnja kuće ili kupovina stana životni cilj, a nasljeđivanje nekretnina kroz generacije dodatno učvršćuje visoku stopu vlasništva.

Kako objašnjava Berićeva, tome dodatno doprinose:

• slabo razvijeno tržište najma

• ekonomska nesigurnost

• uvjerenje da je vlastiti dom jedina trajna garancija stabilnosti

– Sve to učvršćuje stav da je posjedovanje nekretnine ključno za osjećaj sigurnosti – kaže Berićeva.

Zapad bira fleksibilnost, a ne vlasništvo

Situacija u Skandinaviji, ali i drugim zapadnoevropskim zemljama, znatno je drugačija.

Tamo su, kako ističe Berićeva, ključni faktori:

• visoka mobilnost stanovništva

• razvijeno i zakonski regulisano tržište zakupa

• povjerenje u socijalnu državu

– Ljudi se češće sele zbog posla, a najam se doživljava kao dugoročno i sigurno rješenje. Uz to, visoke cijene nekretnina u urbanim centrima, poput Osla ili Stokholma, dodatno otežavaju kupovinu – navodi ona.

Socijalizam kao temelj visokog vlasništva

Sociolog Stevo Pašalić slaže se sa Berićevom, ali ističe još jedan važan faktor – politiku stanovanja u socijalističkom periodu.

Kako pojašnjava, u republikama bivše Jugoslavije:

• društveni stanovi bili su dostupni širokom krugu građana

• krediti i subvencije bili su povoljni

• privatizacija osamdesetih i devedesetih omogućila je stanarima da postanu vlasnici

To je, dodaje, značajno doprinijelo današnjem visokom procentu vlasništva nad nekretninama.

Visok procenat – ali upitna vrijednost

Ipak, Pašalić upozorava da ostaje otvoreno pitanje stvarne tržišne vrijednosti velikog broja nekretnina, posebno onih u ruralnim područjima.

• veliki dio imovine nalazi se van urbanih centara

• brojne nekretnine su nasljeđene

• potražnja je ograničena

– Iako statistika pokazuje visok procenat vlasništva, to ne znači da sve te nekretnine imaju realnu tržišnu vrijednost – zaključuje Pašalić, piše Glas Srpske.

PROCENTI VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINAMA

• Rumunija – 94 odsto

• BiH – 91 odsto

• Češka – 75 odsto

• Francuska – 64 odsto

• Austrija – 55 odsto

• Njemačka – 51 odsto

• Švedska – 45 odsto

• Švajcarska – 42 odsto

• Prosjek EU – 69 odsto