Koliko kamenca ima u vodi? Evo šta stručnjaci kažu o vodi u Banjaluci

Kamenac u vodi u Banjaluci čest je problem u domaćinstvima, posebno na kuvalima, slavinama i bojlerima. Ipak, stručnjaci objašnjavaju da tvrda voda ne predstavlja opasnost po zdravlje.

Gotovo svako domaćinstvo u Banjaluci suočava se sa istim problemom: bijelim naslagama kamenca u kuvalima, na slavinama i u mašinama za veš. Iako vizuelno djeluje zabrinjavajuće, stručna analiza pokazuje da je tvrda voda u Banjaluci zapravo bezbjedna za piće, ali zahtjevna za održavanje kućnih uređaja.

Zašto je voda u Banjaluci tvrda?

Geološki sastav korita rijeke Vrbas, iz koje se grad primarno snabdijeva vodom, diktira visok sadržaj minerala. Voda u procesu kruženja rastvara stijene poput krečnjaka, čime se obogaćuje jonima kalcijuma i magnezijuma. Prilikom zagrijavanja, ovi minerali prelaze u čvrsto stanje i stvaraju kalcijum-karbonat, poznat kao kamenac.

Iz banjalučkog Vodovoda poručuju da tvrdoću vode čine rastvorene soli kalcijuma i magnezijuma, te da voda za piće sa gradskog vodovodnog sistema Banjaluka spada u srednje tvrde vode sa tvrdoćom od 12 do 14 °dH. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tvrdoća vode u ovim vrijednostima nije opasna po zdravlje čovjeka.

Kvalitet sirove vode i proces prerade

Rijeka Vrbas na vodozahvatu u Desnoj Novoseliji spada u II klasu prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka. Kvalitet vode se mijenja tokom godine, posebno nakon obilnih padavina ili topljenja snijega.

Postrojenje za prečišćavanje projektovano je tako da raspoloživom tehnologijom sirovu vodu različitog kvaliteta prerađuje u vodu za piće koja zadovoljava sve zdravstvene norme. Građani Banjaluke mogu bezbjedno piti vodu direktno iz česme.

Voda od izvorišta do potrošača prolazi kroz više faza prerade: korekciju pH vrijednosti, predozonizaciju, prethlorisanje, koagulaciju, taloženje, filtraciju i glavnu dezinfekciju.

Stroga kontrola i hiljade analiza

Kontrola kvaliteta sprovodi se kontinuirano u laboratorijama Vodovoda, kao i kroz eksternu javnozdravstvenu kontrolu koju vrše nadležni instituti u Republici Srpskoj i Srbiji.

Tokom prošle godine urađeno je oko 8.000 analiza uzoraka sirove vode i vode za piće, čime se konstantno prati kvalitet vode koju koriste građani.

Kamenac i kućni uređaji

Kamenac funkcioniše kao termalni izolator. Kada se nataloži na grijaču bojlera ili veš-mašine, on sprječava direktan kontakt grijača sa vodom, što može dovesti do nekoliko problema:

• Povećana potrošnja energije: Potrebno je više električne energije da bi se toplota probila kroz sloj kamenca.

• Kvarovi na uređajima: Grijač se unutar naslaga pregrijava i može pregorjeti.

• Smanjen pritisak vode: Naslage u cijevima i na mrežicama slavina mogu značajno smanjiti protok vode.

  
  

Zdravlje, koža i kosa

Iako je mineralni sastav tvrde vode koristan za organizam kada se voda pije, spoljašnja upotreba može donijeti određene poteškoće. Visok sadržaj minerala reaguje sa masnoćama iz sapuna, stvarajući talog koji se teže ispira.

• Iritacija kože: Tvrda voda može narušiti prirodnu barijeru kože, što dovodi do suvoće i svraba, posebno kod osoba sa osjetljivom kožom ili ekcemom.

• Kvalitet kose: Kosa može postati kruta, izgubiti sjaj i lakše se lomiti jer minerali otežavaju djelovanje regeneratora.

Uporedna tvrdoća vode u gradovima regiona

Voda u Banjaluci spada u srednje tvrde vode. U nastavku je pregled približnih vrijednosti tvrdoće vode u nekim gradovima regiona.

Grad	Tvrdoća vode (°dH)	Kategorija
Banjaluka	12 – 14	Srednje tvrda voda
Beograd	9 – 12	Srednje tvrda voda
Zagreb	14 – 18	Tvrda voda
Sarajevo	6 – 8	Umjereno tvrda voda
Novi Sad	10 – 13	Srednje tvrda voda

Prema klasifikaciji tvrdoće vode, vrijednosti između 8 i 14 °dH smatraju se srednje tvrdim vodama. Upravo u tom rasponu nalazi se i tvrda voda u Banjaluci, koja je bezbjedna za piće, ali može uzrokovati stvaranje kamenca u kućnim uređajima.

Mnogi građani se pitaju kakav je kvalitet vode iz česme i koliko je tvrda voda u Banjaluci zapravo problem za domaćinstva. U nastavku su odgovori na najčešća pitanja.

Najčešća pitanja o tvrdoj vodi u Banjaluci

Da li je tvrda voda u Banjaluci bezbjedna za piće?

Da. Prema podacima banjalučkog Vodovoda i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tvrda voda u Banjaluci nije štetna za zdravlje i može se bezbjedno piti direktno iz česme.

Zašto se stvara kamenac u kuvalu i bojleru?

Kamenac nastaje kada se voda bogata mineralima, posebno kalcijumom i magnezijumom, zagrijava. Tada dolazi do stvaranja kalcijum-karbonata koji se taloži na grijačima i zidovima uređaja.

Kolika je tvrdoća vode u Banjaluci?

Prema informacijama iz Vodovoda Banjaluka, tvrdoća vode iznosi približno između 12 i 14 °dH, što je svrstava u kategoriju srednje tvrde vode.

Da li tvrda voda može oštetiti kućne uređaje?

Da. Naslage kamenca mogu smanjiti efikasnost uređaja poput bojlera, veš-mašina i kuvala za vodu, povećati potrošnju energije i dovesti do kvarova na grijačima.

Da li tvrda voda utiče na kožu i kosu?

Tvrda voda može izazvati suvoću kože i učiniti kosu krutom jer minerali reaguju sa sapunom i šamponom, stvarajući talog koji se teže ispira.

Bonus: Kako očistiti kuvalo od kamenca?

Sipajte jednaku količinu vode i sirća dok se kuvalo ne napuni do pola. Prokuvajte, isključite kuvalo, pustite tekućinu da odstoji još dvadesetak minuta, a nakon toga ga isperite. Ukoliko primijetite ostatke kamenca, uklonite ih žicom za suđe.

Limunska kiselina (limuntus) takođe može biti od koristi. Kuvalo za vodu do pola napunite vodom, dodajte vrećicu limuntusa i prokuvajte. Ostavite da odstoji 15 do 20 minuta i isperite.