"Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti" Sutra je veliki praznik, pogledajte koji su običaji

U subotu 27. septembra je crveno slovo – obilježava se jesenji Krstovdan, odnosno Vozdviženje Časnog krsta.

Veliki praznik slavi se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.

Krstovdan slavimo dva puta godišnje. Jesenji Krstovdan obilježava se 27. septembra, a 18. januara zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan.

U stara vremena ljudi su na Krstovdan strogo postili, na hljebu i vodi, ali zanimljivo – jelo se i grožđe, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svjedoči i narodna poslovica: “Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti”.

U nekim srpskim selima održavali su se vašari, a ovaj dan prate i drugi živopisni običaji.

Stari običaj nalaže da se na jesenji Krstovdan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. Takođe, u selima su se isplaćivali takozvani poljaci, koji su čuvali polja od Đurđevdana do Krstovdana, tjerali ptice i naplaćivali globe od onih čija je stoka pravila štetu na tuđim njivama. Isplaćivalo se onoliko koliko je bilo dogovoreno o Đurđevdanu.

U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povlače na počinak i da ih od tada više nema. Ne treba zaboraviti još jednu staru praksu – vjeruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo, prenosi Blic žena.

Jedan od najljepših običaja koji se vezuju za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i osvećenje bosiljka. Ova biljka je u našem narodu poznata kao božja i veoma je važna za tradicionalne običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cvijeće. Zato bi 27. septembra u kuću trebalo unijeti malo bosiljka – za uspjeh i zdravlje čitave porodice. Slično tome, bosiljak se kači na ikonu da čitava godina ne bi išla naopako, a kažu da valja popiti i čaj od bosiljka.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Takođe, narodno vjerovanje kaže da se na Krstovdan mogu predvidjeti dalje vremenske prilike, i to na ovaj način:

– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.

– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.

– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.

– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.

– Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.

– Septembarska kiša donijeće zlato njivama, a otrov vinogradima.

– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.