Kako se boriti protiv nasilja na internetu? Psiholog objašnjava kako zaštititi djecu

Milica Trivunović, psiholog i KBT terapeut, za Banjalučke priče piše o tome kako djeca doživljavaju internet i digitalni svijet, te o problemima poput cyber-bullyinga i online nasilja. Ona objašnjava šta je digitalna empatija i daje praktične savjete roditeljima kako da djecu nauče odgovornom i sigurnom ponašanju na internetu, kako bi online druženje, učenje i zabava bili bezbjedni i pozitivni.

Internet je danas svakodnevno mjesto igre, škole i druženja djece. S razvojem digitalnog svijeta dolaze i novi izazovi – cyber-bullying, neprimjerene poruke i komentari. Djeca još uvijek uče socijalne vještine i često ne prepoznaju kako riječi i postupci utiču na druge. Zato je važna uloga roditelja u razvijanju digitalne empatije – sposobnosti da razumiju i poštuju osjećaje drugih i u online prostoru.

Šta je digitalna empatija?

Digitalna empatija je sposobnost prepoznavanja tuđih osjećaja putem poruka, komentara, videa ili društvenih mreža. Za razliku od “offline” empatije, u digitalnom prostoru nedostaju ton glasa, mimika i gestovi, pa je veća potreba da djeca nauče osvještavati tuđe emocije i posljedice svojih riječi.

Primjeri digitalne empatije uključuju: pisanje ljubaznih komentara, odgovaranje prijatelju na poruku sa razumijevanjem ili pružanje podrške online. Djeca koja razvijaju ovu vještinu uče da njihovo ponašanje ima uticaj, i da riječi mogu biti lijepe ili povrijediti.

Cyber-bullying i njegovi efekti

Cyber-bullying je namjerno i ponavljano zlostavljanje preko interneta – poruke, komentari, dijeljenje neprimjerenih slika ili isključivanje iz online grupa. Djeca koja doživljavaju cyber-bullying mogu osjećati anksioznost, depresiju, sniženje samopouzdanja, povlačenje iz društva, pa čak i fizičke simptome stresa.

Često djeca ne prijavljuju bullying jer se plaše reakcije odraslih ili misle da je “normalno”. Zato je ranije učenje digitalne empatije i otvoreni razgovor ključ za prevenciju i zaštitu.

Kako roditelji mogu učiti digitalnu empatiju

1. Modeliranje ponašanja – Djeca uče iz primjera. Ako roditelj komunicira ljubazno i odgovorno online, dijete će učiti isto.

2. Razgovor o posljedicama – Objasnite da riječi i poruke mogu povrijediti, i da za svaku akciju u digitalnom svijetu postoji reakcija.

3. Praktične vježbe –

• Analizirajte komentare zajedno: „Kako bi se osoba koja ovo pročita osjećala?“

• Pisanje ljubaznih poruka prijatelju, članu porodice ili učitelju.

4. Postavljanje granica – Odredite vrijeme provedeno online, pratite sadržaj i koristite zaštitne alate (privacy settings, blokiranje neprimjerenih osoba).

5. Otvorena komunikacija – Ohrabrite djecu da dijele iskustva online, i da se ne boje tražiti pomoć.

Zaključak

Digitalna empatija nije samo lijepa ideja, već konkretna vještina koja štiti djecu i uči ih odgovornosti u online svijetu. Kada djeca razvijaju svijest o svojim riječima i postupcima, manje su sklona zlostavljanju drugih, a osjećaju se sigurnije i podržano.

Roditelji su ključni vodiči – kroz primjer, razgovor i praktične vježbe – kako bi djeca naučila da internet može biti mjesto igre, učenja i dobrih međuljudskih odnosa.