Istoričari pitaju: Da li će oni koji se budu bavili istraživanjima ratnih dešavanja ići u zatvor?

(VIDEO)

Odluka Valentina Incka da ponovo upotrijebi bonska ovlašćenja i nametne izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranu negiranja genocida došla je tačno dva dana nakon objave Izvještaja Međunarodne nezavisne komisije, koja je istraživala stradanja svih naroda na području srebreničke regije u prethodnom ratu.

S obzirom na to da za zločine u Srebrenici postoje jedino presude u kojima se oni kvalifikuju kao genocid, pitanje je kako će se prema svemu odnositi pravnici, ali i naučna zajednica prilikom daljeg istraživanja dešavanja u ovoj regiji.

I za istoričare Inckova odluka je nepromišljena i bez pravnog utemeljenja koja će stvoriti brojne probleme u BiH i kakav - takav proces normalizacije odnosa među narodima vratiti unazad.

"Inckova odluka je groteskna, ona je podmukla, ona je od BiH napravila tamnicu naroda. Ona je napravila koncentracioni logor u mentalnom smislu te riječi, jer Incko i njegovi istomišljenici imaju namjeru da kontrolišu misli, djela i riječi ljudi", izjavio je istoričar Aleksandar Raković.

I zaista, brojna su otvorena pitanja o posljedicama. Hipotetički, svako pozivanje na Izvještaj Međunarodne nezavisne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine moglo bi imati pravne posljedice.

"Sada kada bih ja recimo se morao povinovati takvoj odluci, ne bih smio da pišem reviziju na odluku Haškog tribunala, što je jedan nonsens, logični, ali i pravni nonsens. Ko meni može da zabrani da branim svog klijenta, a to je upravo Incko pokušao svojim suludim izmjenama zakona. To je vraćanje unazad", naglasio je glavni branilac Ratka Mladića Branko Lukić.

Upravo je tim odbrane generala Ratka Mladića, odmah nakon izricanja pravosnažne presude kojom je potvrđena kazna doživotnog zatvora između ostalog i za genocid u Srebrenici, najavio reviziju presude.

U tom postupku timu će od velike pomoći biti i sadržaj izvještaja Nezavisne komisije za Srebrenicu objavljen prije tri dana.

Na 1.036 strana Međunarodna komisija sačinjena od deset eksperata analizirala je sve okolnosti rata u srebreničkoj regiji.

Generalni zaključci dati su na 47 strana i kratak su pregled obimnog dokumenta, u kojem okosnicu predstavlja analiza događaja iz jula 1995. godine.

"Tokom vojne operacije "Krivaja 95", prilikom koje je VRS ušla u Srebrenicu, borbi i događajima u vezi sa probojem kolone, stradala su 7.692 aktivna i rezervna pripadnika 28. divizije Armije Republike BiH. Izvršili smo djelimičnu provjeru spiska stradalih Memorijalnog centra Srebrenica. Istraživanjem smo utvrdili ukupno 36 imena individua koja se nalaze na spisku Memorijalnog centra, a koja se ujedno pojavljuju u evidencijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH jer su im nakon okončanja rata u BiH izdati lični dokumenti. Djelimičnom provjerom spiskova utvrdili smo da je 26 lica sahranjeno u Memorijalnom centru Srebrenica, a da su stradali prije 1995. godine, od čega je samo jedno lice stradalo u maju 1995. godine, ostali 1992. i 1993. godine. Posmrtni ostaci gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih iz Srebrenice nikada nisu pronađeni", navodi se u izvještaju Međunarodne komisije o Srebrenice.

Izvještaj je početkom juna k znanju primila i Vlada Republike Srpske na posebnoj sjednici. O njegovim detaljima u ekskluzivnom intervjuu za našu televiziju govorio je i predsjednik Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine Gideon Grajf.

"Dali smo okvir, naslov, definiciju, ovo nije genocid i ja bih to ponovio 100.000 puta, nije genocid i broj ne prelazi 3.700. Kada se spomene rat u BiH, genocid je odmah tema. Može li ovo pomoći u boljem razumijevanju događaja u Srebrenici u julu 1995. godine? Naravno, genocid podrazumijeva namjeru, a u ovom slučaju nije postojala nikakva namjera i to je ono što čini razliku", istakao je Grajf.

Pored međunarodne komisije, da genocidna namjera nije postojala, u izdvojenom mišljenju, istakla je i predsjedavajuća Žalbenog vijeća, sudija Priska Matimba Nijambe, nakon izricanja pravosnažne presude generalu Ratku Mladiću.

Direktor Državnog arhiva Srbije Miroslav Perišić rekao je da je odluka odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka sumrak razuma i ukidanje istorije kao nauke.

"Zabrana jednoj nauci da se bavi svojim predmetom istraživanja je uvođenje najrigidnijeg totalitarizma u praksi. Šta ako rezultati arhivskih i naučnih istraživanja nekog istoričara koji se bavi ili želi da se bavi tom tematikom ne budu u saglasnosti sa presudom Haškog tribunala? Da li to znači da će taj istoričar ići u zatvor?" rekao je Perišić.

Uprkos brojnim otvorenim pitanjima teče rok za primjenu nametnutih odredaba Krivičnog zakona.

Podsjetimo, kako u odluci odlazećeg visokog predstavnika stoji – zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na internet stranici OHR-a, ili dan nakon objave u Službenom listu BiH, koji god od tih dana nastupi ranije.

https://video.wixstatic.com/video/0d91a0_74adaefa81264c8cb77e8e9b72edf343/360p/mp4/file.mp4

Izvor: RTRS