Inspiracija za nove generacije: Nevjerovatne priče banjalučanki

Povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, prisjetićemo se onih koje su kroz istoriju ostavile dubok trag u Banjaluci, ali i žena koje danas svojim radom i talentom inspirišu nove generacije.

Od majki, baka i učiteljica, do umjetnica, humanitarki i aktivistkinja – brojne Banjalučanke oblikovale su duh ovog grada.

Međunarodni dan žena ima svoje korijene u radničkim protestima žena krajem 19. i početkom 20. vijeka, koje su tražile bolje uslove rada i pravo glasa. 8. mart kao datum širom svijeta ustanovljen je nakon ruskih demonstracija žena za “hljeb i mir” 1917. godine.

– U Banjaluci se Osmi mart formalno i službeno obilježavao u vrijeme socijalističke Јugoslavije, upravo zbog te njegove istorijske dimenzije. Važnu ulogu u tome imale su organizovane žene kroz Antifašistički front žena Јugoslavije, a kasnije i kroz Konferenciju za društvenu aktivnost žena, koje su djelovale i na lokalnom nivou – rekao je Vedran Vukliš, Arhiv Republike Srpske

U godinama Drugog svjetskog rata Banjaluka je bila pod okupacijom, a brojne žene aktivno su učestvovale u razvoju i borbi ilegalnog pokreta otpora, pomažući partizanskom pokretu i stanovništvu.

Zaboravljamo i mnogi naši sugrađani to ne znaju da su upravo žene bile prve ličnosti u tim značajnim fazama stradanja i otpora u 1941. i 1945. godine. Pa tako i recimo danas, možda će se neko sjetiti Dane Maglajlić, ali nećemo se sjetiti Јovanke Čović, Anđelke Živić, Zagorke Mićević i tako dalje. Izdvojio bih Nevenku Petrič koja je prešla iz političkog svijeta u naučni i naučno bavila pitanjem planiranja porodice i u svijetu će postati jedan od glavnih stručnjaka upravo za to pitanje – ukazao je Vukliš.

Osim političkog angažmana, Banjalučanke su ostavile značajan trag i u obrazovanju, nauci, zdravstvu i zaštiti djece, gradeći temelje razvoja društva i porodice.

– Onda čujemo za, ne znam, Anku Drakulić, prvu učiteljicu, ili Gizelu Јanoševski, prvu doktoricu u Banja Luci, onda možemo u gradu videti dame, gospođe, supruge oficira, kako sede, ne znam, u hotelu Balkanu, u bašti ili tu u hotelu Bosna – napomenuo je Zoran Pejašinović, profesor istorije u Banjalučkoj gimnaziji.

Pravi zamah emancipacije žena na ovim prostorima počinje u vrijeme socijalističke Јugoslavije, kada žene sve više postaju prisutne u javnom životu, obrazovanju, kulturi i profesijama koje su ranije bile rezervisane uglavnom za muškarce.

– Tu priču će kasnije nastaviti i Vahida Maglajlić, koja se već fotografisala s cigaretom, što je u ono vreme bilo veoma šokantno. Ili, recimo, krajem tridesetih godina u Banjoj Luci deluje Margita Hercli, jedna doktorka pedijatar koja u svojoj ambulanti ima i tehniku za kvarcanje – istakao je Pejašinović.

Banjalučanke danas nastavljaju da s ponosom nose ime svog grada širom svijeta. Hor “Banjalučanke”, osnovan prije gotovo pet decenija, svojim nastupima i nagradama predstavlja Banjaluku na prestižnim međunarodnim festivalima i takmičenjima.

Hor je zaista učestvovao na mnogim međunarodnim renomiranim takmičenjima, od kojih je takmičenje najvišeg ranga svakako horska olimpijada koja se održava bijenalno, uvek na različitim mestima. I to je definitivno jedna od mojih najlepših uspomena i medalja. Osvojeno je prvo osvojeno zlato za hor Banjalučanke u Rigi 2016. godine – navela je Јelena Dobrota Bojić, član “Banjalučanki”.

Veliku podršku ovom horu, ali i kulturnom stvaralaštvu žena, pružaju i sugrađani koji redovno ispunjavaju koncerte i aplauzom nagrađuju njihov rad.

– Najveći nastup, najveći doživljaj u ovom gradu bio nam je koncert na Kastelu 2017. godine, sad dirigent bi znao tačan broj posjetilaca, bilo je nekoliko hiljada ljudi na Kastelu koji su došli da nas gledaju – kaže Dobrota Bojić.

U banjalučkom horu pjevaju djevojčice od 16 do žena od 40-ak godina, a njihov repertoar obuhvata klasičnu, zabavnu i etno muziku. Poručuju da je i danas izazovno biti žena, ali da su žene navikle da se izbore sa svim preprekama.

– Trebaš se posvetiti onome što voliš, jer to će te na kraju života mjeriti i neko mjerilo uspjeha je koliko si ti zadovoljan sa onime što si proživio u svom životu – zaključila je.

Banjaluku kao grad s ponosom su predstavljale i mnoge sportistkinje koje ne smijemo zaboraviti – poput Slađe Golić i košarkašica ŽKK “Mladi Krajišnik”, popularnih Malenih.