Građani digli glas zbog gradilišta: Traže hitnu promjenu pravila u Banjaluci

Građani Banjaluke prečesto za promjene u parkovima, zelenim površinama i drugim javnim prostorima saznaju tek kada na teren izađu mašine, zbog čega je građanska inicijativa „Za Plan“ pokrenula projekat čiji je cilj da javnost i stručnjaci budu uključeni u donošenje odluka mnogo ranije nego što je to danas slučaj.

Predstavnici inicijative najavili su da će od Grada Banjaluka tražiti dopunu postojećih pravila kako bi građani imali veću ulogu u planiranju uređenja javnih i zelenih površina, uz obavezne javne konkurse za idejna rješenja i ranije uključivanje javnosti u procese odlučivanja.

Građani isključeni iz važnih odluka

Članica inicijative Sanda Vukojević poručila je da su građani posljednjih godina svjedočili intenzivnim intervencijama u javnom prostoru koje su izazvale nezadovoljstvo i brojne reakcije.

Kako je navela, zajednički problem većine tih projekata jeste činjenica da su građani za njih saznali tek kada su radovi već počeli.

„Govorimo o javnom prostoru, a to nije vlasništvo pojedinca niti zaposlenih u Gradskoj upravi. To je zajedničko dobro svih građana. Svaka intervencija u tom prostoru utiče na kvalitet života ljudi koji ga svakodnevno koriste“, rekla je Vukojevićeva.

Ona ističe da građani imaju pravo da budu uključeni u sve faze odlučivanja, od prve ideje do realizacije projekta.

„Transparentnost ne treba da bude dobra volja vlasti, nego obaveza. Vlast ima obavezu da informiše građane, a građani imaju pravo da budu obaviješteni i da učestvuju u procesima koji utiču na prostor u kojem žive“, poručila je.

Dodala je da inicijativa nije protiv razvoja grada, već da insistira na tome da u donošenju odluka učestvuju i građani i stručna javnost.

Traže javne konkurse za parkove i trgove

Članica inicijative Tijana Grujić rekla je da projekat ima za cilj da građanima i stručnoj javnosti omogući smisleno i pravovremeno učešće u planiranju razvoja grada.

Prema njenim riječima, posljednjih godina Banjaluka je bila poprište brojnih rasprava o uređenju parkova, igrališta i javnih površina, a trenutno se vode i polemike o intervencijama na obali Vrbasa.

„Jedno pitanje se stalno ponavlja. Zašto građani za važne projekte saznaju tek kada radovi počnu ili kada je projekat već završen“, rekla je Grujićeva.

Najavila je da će kroz projekat biti organizovani javni forumi sa građanima, predstavnicima struke i Gradske uprave kako bi zajednički došli do prijedloga unapređenja postojećih procedura.

Kao jednu od najvažnijih mjera izdvojila je prijedlog dopune Odluke o uređenju prostora i građevinskom zemljištu, kojom bi se za uređenje javnih i zelenih površina uvela obaveza raspisivanja javnih konkursa za idejna rješenja, ali tek nakon što građani budu uključeni u početnu fazu planiranja.

„Često imamo situaciju da građani za određeni projekat saznaju tek kada je sve završeno i kada više nema prostora za razgovor. Želimo da to promijenimo“, rekla je ona.

„To nisu bile hitne intervencije“

Član inicijative Aleksandar Žolja smatra da se pitanje javnih površina godinama potiskuje u drugi plan, sve dok promjene ne dođu pred vrata građana.

„Javni prostor i zelene površine nisu toliko zanimljivi ni investitorima ni građanima. Tek kada dođe do njihovog dvorišta ljudi se počnu buniti. Za centralne gradske zone često nema dovoljno zainteresovanosti i onda odluke ostaju na malom broju ljudi“, rekao je Žolja.

Kao primjere naveo je Park knjige, Ćirilični park, odnosno Kupusište i prostor kod „Ekvatora“.

„To nisu bile hitne intervencije. Građani nisu bili uključeni u proces. Za većinu tih projekata saznali smo preko društvenih mreža, a već narednog dana na terenu su bile mašine“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, mnogo bolje rješenje bilo bi da se za projekte koji mijenjaju izgled grada unaprijed ostavi dovoljno vremena za razgovor sa građanima i stručnjacima.

„Zašto sebi ne bismo dali godinu dana da građani prvo kažu šta žele, zatim struka, pa tek onda da dođemo do konačnog rješenja. Tako niko ne bi bio iznenađen projektima koji se pojavljuju preko noći“, poručio je Žolja.

Urbanistički plan i veće učešće javnosti

Predstavnici inicijative istakli su da kao osnovu za dugoročno uređenje grada vide donošenje Urbanističkog plana Banjaluke, za koji tvrde da se godinama odgađa, dok se istovremeno ubrzano mijenjaju pojedini regulacioni planovi.

Zbog toga žele da kroz izmjene postojećih pravila omoguće veće učešće građana u donošenju odluka koje utiču na izgled grada i kvalitet života u naseljima.

Projekat se realizuje pod sloganom „Za grad zajedno“, a finansira ga Vlada Švajcarske kroz program PRAGG, koji provodi konzorcijum organizacija HELVETAS i NIRAS u partnerstvu sa Centrima civilnih inicijativa i Institutom za razvoj mladih KULT.