Gradonačelnik nestao bez traga: Banjalučani ostavljeni na cjedilu, investitori pišu plan grada

Rasprava radi rasprave, bez konkretnih odgovora, bez gradonačelnika, skupštinskog rukovodstva i bez ijednog odbornika. To je, u najkraćem, utisak velikog broja građana koji su sinoć u Domu omladine prisustvovali prezentaciji novog Nacrta Urbanističkog plana Banjaluke.

Kad se tome doda i ocjena da u gradu vlada ekspanzija gradnje, gubitak identiteta urbanog područja nekada poznatog po zelenilu i prvenstvo interesa investitora u odnosu na potrebe građana, uz smanjenje kvaliteta života, što je i stav struke, jasno je da prezentacijom ovog važnog dokumenta na koji se godinama čekalo, niko nije zadovoljan.

„Građani su sa pravom zabrinuti šta se dešava i kako se gradi u našem gradu. Građani su imali konkretna pitanja na koje su tražili konkretne odgovore, ali ih nisu dobili. Ja vam mogu reći da sam ogorčena na način na koji su oni komunicirali sa građanima, u nekim trenucima zaista je ta diskusija izlazila van kontrole“, objašnjava za BL portal Banjalučanka Sanda Vukojević, koja je i članica građanske inicijative „Za plan“.

Ona smatra da su građani umjesto odgovora na svoje primjedbe morali da slušaju potpuno drugačija predavanja.

„Ni u jednom trenutnku ni u jednoj rečenici nisam čula da je neko od njih spomenuo potrebe građana. Govorilo se i slušali smo predavanja o tranzicionom društvu, o investitorima koji treba negdje da ulože svoj novac, a jedini način je da ga ulože u stanogradnju. Nigdje nisam čula da su spomenuli interese i potrebe građana“, smatra naša sagovornica.

Interesi građana najviše su zanemareni, smatra ona, time što Grad raspolaže javnim površinama na kojima će se graditi stambeno poslovni objekti.

Upravljanjem javnim površinama i izlaženjem u susret investitorima, nezadovoljni su i u Centru za zaštitu životne sredine.

„Najdrastičniji primjer je prostor Akvane, koji je trenutno namijenjen sportu i rekreaciji, a prema novom planu dijelovi tog javnog zemljišta predviđeni su za poslovne i stambeno-poslovne sadržaje. Posebno je problematično što je usvojeni Nacrt izrađen bez konsultacija sa članovima Savjeta za izradu urbanističkog plana, iako Savjet čine univerzitetski profesori i stručnjaci iz ove oblasti. Centar za životnu sredinu, koji je takođe član Savjeta, potvrđuje da članovi nisu bili uključeni u proces donošenja odluka, što dovodi u pitanje transparentnost i stručnu utemeljenost predloženih rješenja“, ističe u razgovoru za BL portal Igor Uletilović iz ovog Centra.

Trendovi veće izgrađenosti, većih spratnosti objekata, gušćeg stanovanja i prenamjene prostora za izgradnju stambenih objekata uvršteni su novi Nacrt Urbanističkog plana što će se negativno odraziti na kvalitet stanovanja u gradu, smatraju oni.

Profesorka Milojević: Gdje nam je infrastruktura za grad od 400.000 ljudi?

Predstavljenim Nacrtom predviđena je izgradnja zgrada u urbanoj zoni Banjaluke za 400 hiljada stanovnika, pa je pravo pitanje za vlasti da li stvarno očekuju da će u gradu do 2040. godine živjeti toliko ljudi, kaže za BL portal profesor na banjalučkom Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Brankica Milojević.

Takođe, naglašava i da za takvu izgradnju mora biti obezbijeđena i kompletna infrastruktura. I da sve to bude usklađeno.

„Da li mi imamo infastrukturne kapacitete? Ovaj plan ima jednu koliziju u smislu što su članovi tima koji su radili na infrastrukturnim rješenjima planirali infrastruktruru za grad do 200 hiljada ljudi, a mi ovamo imamo planiranu izgradnju stambenih objekata za 400 hiljada ljudi. Svaka zgrada koja se izgradi mora imati priključak na struju i na vodu, toplifikaciju itd. Da li smo mi takvim načinom prevazišli pragove infrastruturne opterećenosti ili moramo obezbjeđivati nove izvore energenata“, upitala je ona.

Prema njenim riječima, loši trendovi kada je gradnja u pitanju narušili su važnost donošenja i postojanja Urbanističkog plana kao dokumenta od strateške važnosti za planiranje razvoja urbane zone grada.

„Nažalost, Banjaluka već duži niz godina nema takav dokument i proces u kome se sada nalazi njegova izrada je dosta problematičan. Posebno ako se uzme u obzir da mi tri i po godine nakon prvog nacrta nismo dobili odgovore na primjedbe i nismo ostvarili kontinuitet kako bi taj plan doveli do kraja i kako bi on konačno bio osnov za izradu nižih dokumenata“, objašnjava Milojevićeva.

Ipak naglašava da građani i struka žele konačno donošenje ovog dokumenta, a ističe i da je prvobitni nacrt bio dobra osnova.

„On je na jedan svebuhvatan način sagledavao sve aspekte. Naravno, ne mogu se sve stvari apsolutno riješiti u pozitivnom smislu i skladu sa zahtjevima svih korisnika prostora, ali imao je te neke elemente jednog integralnog pristupa održivog grada koji je korespondirao sa identitetom sa zelenom struktrurom i zelenom matricom. U tom smislu, smatram da je već on dosegnuo neki plafon i dobrim dijelom uokvirio i zatečene trendove u stanogradnji koja je već tada bila prekomjerna i zaista neutemeljena u odnosu na potrebe grada“, tvrdi  sagovornica BL portala.

Do pravih problema, kako kaže, došlo je u međuvremenu, kada je Gradska uprava pristupila politici izrade i izmjena regulacionih planova bez postojanja okvirnog Urbanističkog plana.

„Grad je svjesno išao na aktiviranje gradskog prostora i izrade regulacionih planova kojima je udovoljavano zahtjevima privatnih investitora i zahtjevima tržišta za izgradnju prevashodno stambenih objekata. U tom smislu se već dobro narušio kvalitet urbanog prostora pogotovo u tim zonama intezivne gradnje gdje nema dovoljno zelenila kao ni parametara i kriterijuma onih osnovnih urbanističkih, kako bi se obezbjedio dobar kvalitet života. I Banjaluka tako polako od onog zelenog grada gubi svoj identitet“, ističe Milojevićeva.