Gašenje Nove Željezare Zeničane ostavilo bez grijanja

Prva grijna sezona bez dosadašnjeg oslonca na Novu Željezaru donijela je Toplani Zenica skuplji energent, a građanima mogućnost više nego dvostruko većih računa.

Gradsko vijeće nije podržalo ni kompromisno povećanje cijena od 35 odsto, dok se kao jedno od mogućih rješenja spominje kreditno zaduženje Grada Zenica od 50 miliona KM.

Gašenjem integralne proizvodnje čelika u Novoj Željezari, Zenica je ostala bez dosadašnjeg modela grijanja, a prelazak na skuplji prirodni gas otvorio je pitanje ko će platiti novi trošak. Gradsko vijeće nije odobrilo ni predloženo poskupljenje od 35 posto, zbog čega je isporuka toplotne energije sinoć obustavljena nakon ponoći.

Na nastavljenoj sjednici 19. oktobra odbornici nisu usvojili ni program organizacije grijne sezone ni novu cijenu grijanja. Za kompromisni prijedlog povećanja cijena za domaćinstva od 35 odsto do kraja 2026. godine glasalo je 12 odbornika, dok je 12 bilo protiv.

Sjednica je sazvana nakon što je Nadzorni odbor JP „Grijanje“ predložio povećanje cijena od oko 106 odsto. Budući da prijedlog nije dobio potrebnu podršku, ostalo je otvoreno pitanje kako će se finansirati proizvodnja i isporuka toplotne energije u novim okolnostima.

Prirodni gas promijenio računicu

Toplana Zenica ove zime mora funkcionisati bez dosadašnjeg oslonca na industrijsku proizvodnju u Novoj Željezari. Ranije je koristila energent povezan s proizvodnjom u željezari, a prodajom vodene pare ostvarivala je značajan prihod. Prema podacima iznesenim tokom rasprave, taj prihod činio je oko 70 odsto ukupnih prihoda Toplane.

Nakon gašenja integralne proizvodnje čelika, sistem se mora osloniti na prirodni gas, čija je cijena, prema navodima iznesenim na sjednici, više nego udvostručena u odnosu na ranije korišteni energent. Direktor JP „Grijanje“ Muhamed Pašalić naveo je da energent sada čini oko 70 odsto troškova preduzeća, dok ukupna troškovna strana iznosi oko 30 miliona KM.

Nadzorni odbor preduzeća predložio je da cijena grijanja stambenog prostora bez kalorimetra za korisnike koji račune plaćaju tokom cijele godine poraste sa 1,44 KM na 2,97 KM po kvadratnom metru mjesečno, uključujući PDV. Za domaćinstva koja grijanje plaćaju tokom šest mjeseci grijne sezone cijena bi porasla sa 2,88 KM na 5,93 KM po kvadratnom metru mjesečno. Za poslovne prostore bez kalorimetra predloženo je povećanje sa 4,80 KM na 9,89 KM po kvadratnom metru.

Takvo povećanje izazvalo je protivljenje odbornika i vlasti i opozicije, koji su tokom rasprave upozoravali na posljedice po kućne budžete, posebno penzionera i građana s najnižim primanjima.

„Mi u tehničkom smislu grijanje možemo imati, ali po kojoj cijeni?“, upitao je odbornik Dženan Pašalić iz BHI-KF.

Odbornik Naše stranke Ernad Bešlagić izjavio je da ne osporava ekonomsku cijenu grijanja, ali smatra da ona mora imati socijalnu komponentu.

Grad bi pokrio dio poskupljenja

Nakon rasprave i sastanka klubova stranaka, odbornicima je ponuđen kompromisni prijedlog prema kojem bi cijena grijanja za domaćinstva do kraja godine bila povećana za 35 posto, dok bi preostalih 71 odsto do pune tražene cijene pokrivao Grad Zenica.

Ni taj prijedlog nije dobio potrebnu većinu.

Gradonačelnik Fuad Kasumović predložio je i povećanje od 40 posto do kraja godine, navodeći da bi takav model bilo moguće finansirati iz gradskog budžeta. Međutim, ni time nije postignut dogovor o cijeni grijanja. Tokom rasprave razmatrano je i da Gradsko vijeće do kraja godine odlučuje o mogućem kreditnom zaduženju od 50 miliona KM, ukoliko bude potrebno zadržati istu cijenu grijanja i nakon Nove godine. Odluka o odobravanju tog kredita nije donesena.

Kasumović je odbornicima poručio da je na njima odgovornost za rješenje problema, navodeći da je u prethodnih šest mjeseci održano mnogo sastanaka s Energoinvestom, sudom i stečajnim upravnikom Nove Željezare. Prema njegovim riječima, s Energoinvestom je postignut dogovor o cijeni gasa kakvu imaju sarajevske toplane. Dugovanja i razlike u cijeni grijanja iz ranijeg sedmogodišnjeg ugovora sa željezarom Grad će, kako je naveo, pokušati naplatiti iz stečajne mase.

„Stečaj nije viša sila i naplatićemo“, poručio je Kasumović.

Ipak, eventualna naplata potraživanja iz stečajnog postupka ne rješava automatski pitanje novca potrebnog za tekuće poslovanje Toplane. Za nastavak sezone potrebno je utvrditi cijenu grijanja i način pokrivanja razlike između prihoda od korisnika i troškova proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja stanje infrastrukture daljinskog grijanja. Prema podacima koje je iznio Kasumović, toplovodna mreža duga je oko 120 kilometara, potiče iz 1973. godine i u lošem je stanju.

Njena zamjena, procijenio je, koštala bi između 80 i 100 miliona KM. To znači da se problem ne završava utvrđivanjem nove cijene za aktuelnu sezonu. Sistem zahtijeva i dugoročna ulaganja u infrastrukturu, a bez njih ostaje pitanje pouzdanosti snabdijevanja u narednim godinama.

Kasumović je upozorio i na rast cijene gasa, navodeći da ona u kratkom periodu može dodatno porasti za deset posto. Takve promjene otežavaju planiranje troškova sistema koji sada u velikoj mjeri zavisi od tržišne cijene energenta.