(FOTO) Kada će se Banjalučani konačno OGRIJATI: Toplovodna mreža u raspadu, a kredit od 10 miliona KM za obnovu stavljen na čekanje

Odbornici juče nisu raspravljali o poskupljenju grijanja u Banjaluci, ali jesu o kreditu za rekonstrukciju toplovodne mreže teškom 10 miliona KM. Iako je toplovod u katastrofalnom stanju, a kredit bar naizgled povoljan, sve je ipak stavljeno na čekanje.

Kako je obrazloženo, predloženi kredit Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD bi “pokrio” rekonstrukciju 11 kilometara toplovodne mreže stare 40 godina, od ukupno 19 kilometara, za koliko se procjenjuje da je dotrajala.

Riječ je o kreditu od 7 miliona evra, od čega su 2 miliona evra grant sredstva, odnosno poklon. Računica, dakle, pokazuje da bi Banjaluka trebalo da se zaduži za oko 10 miiona KM, da bi bar djelimično dovela dovela u red toplovodna mreža.

Tokom rasprave se čulo da se na toplovodu desi, u prosjeku, 180 kvarova po sezoni, što je jedan od ključnih razloga za loše grijanje. Ako ne bude ozbiljnih ulaganja, grijanje će narednih zima biti još lošije.

Da je neophodno nešto preduzeti, i to bez odlaganja, saglasni su svi odbornici, pa i oni koji kritikuju skoro sve poteze, kako Gradske uprave i PDP,  tako i skupštinske većine pod vodstvom SNSD.

Ipak, kredit za obnovu toplovodne mreže nije dobio podršku Skupštine Grada. Nakon pauze i konsultacija, skupštinska većina je glasala protiv.

Šta je presudilo da zauzmu ovakav stav, obrazložio je predsjednik Skupštine Ljubo Ninković (SNSD).

Ninković je, nakon sjednice, izjavio da u prijedlogu Gradske uprave ima mnogo nejasnoća i da postoje bitna pitanja, na koja će gradonačelnik Draško Stanivuković i njegovi saradnici morati da odgovore prije donošenja konačne odluke.

Tako će se o kreditu raspravljati i odlučivati krajem aprila, na redovnoj sjednici, na kojoj će se na dnevnom redu naći i zahtjev za poskupljenje grijanja.

–  Prvo, problem je varijabilna kamatna stopa. U ovakvim uslovima, u kojima euribor može drastično porasti za samo nekoliko dana, to može Gradu stvoriti ozbiljne probleme, ako se zaduži za 10 miliona KM – rekao je Ninković.

Dodao je da se prijedlog za uzimanje zajma, koji se našao pred odbornicima, zasniva na podacima iz 2022. pa je pitanje kakvo je stanje danas, 4 godine kasnije.

–  Pitanje je da li su Eko toplane, i u kojoj mjeri, ulagale u toplovodnu mrežu. Prema njihovim finansijskim izvještajima, sva dobit je otišla na ulaganja u mrežu – rekao je Ninković.

Postavio je još jedno pitanje: da li su Eko toplane “prebacivale” pola miliona KM godišnje na račun “stare” Toplane, što je bila njihova obaveza. I ako jesu, da li je taj novac utrošen na saniranje dugova Toplane, ili je uložen u snaciju toplovodne mreže.

– Kada dobijemo odgovor na ova i druga pitanja u vezi sa stanjem toplovodne mreže, uslovima kredita i odnosima Grada i preduzeća Eko toplane, možemo donijeti odgovornu odluku – zaključio je Ljubo Ninković.