(FOTO) „Iskasapićete grad, JE L' TREBA DA SE ISELIMO“ Eksplodiralo na raspravi zbog 6 zgrada u centru Banjaluke

Ovo je urbicid Banjaluke!

Ovo je jedna od najčešće izgovorenih rečenica na javnoj raspravi o izmjenama dijela Regulacionog plana „Centar-Zapad“, koja je večeras održan u Gradskoj upravi Banjaluka, a na kojoj su građani tražili konkretne odgovore o posljedicama planirane gradnje.

Ako je suditi po atmosferi koja je vladala među okupljenima, ali i žestini rasprave, jedno je bilo više nego jasno – građani nisu došli da ćutke saslušaju plan koji bi mogao iz temelja promijeniti izgled ovog dijela Banjaluke. Došli su po konkretne odgovore, garancije i objašnjenja, a umjesto njih, nizala su se nova pitanja, oštre kritike i optužbe da se interesi investitora stavljaju ispred kvaliteta života ljudi koji ovdje već žive.

Nezadovoljstvo je iz minuta u minut raslo, a poruke koje su se mogle čuti u sali jasno su pokazale da se građani ne mire s mogućnošću da se nove zgrade grade, dok ključni problemi saobraćaja, parkinga i komunalne infrastrukture ostaju neriješeni.

– Sramota je da se pozivamo na Urbanistički plan iz 1975. godine – reče jedan od prisutnih, na šta Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik u Od‌jeljenju za prostorno uređenje, odgovori da “sve i da se sutra usvoji novi Urbanistički plan, koji je trenutno u fazi usvajanja, na ovoj lokaciji bi se mogle praviti ovakve zgrade”.

A o kakvim zgradama je riječ?

Ranije je objavljeno da je izmjenama dijela spornog Regulacionog plana, na svega 2,1 hektar predviđena izgradnja šest kolektivnih stambeno-poslovnih objekata, čija spratnost seže i do osam spratova. Ukupna bruto građevinska površina planiranih objekata iznosi čak 40.368 kvadratnih metara, od čega je 33.800 kvadrata namijenjeno stanovanju. Plan predviđa prelazak ovog područja, u kom su do sada dominirale porodične kuće, u zonu intenzivne visoke gradnje, kao i rekonstrukciju ili izgradnju zamjenskog objekta Muzičke škole „Vlado Milošević“.

Upravo je razmjera planirane gradnje otvorila niz ozbiljnih pitanja o tome može li postojeća infrastruktura podnijeti dolazak velikog broja novih stanara ili će teret neplanskog razvoja pasti na leđa građana koji već godinama žive u ovom dijelu Banjaluke.

Da li postojeća infrastruktura može podnijeti dodatno opterećenje na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, elektroenergetski sistem i druge komunalne usluge? Šta će biti sa saobraćajem i parkingom? Hoće li biti dovoljno dnevne svjetlosti i zelenih površina? Da li će se prije izgradnje provjeriti kapacitet postojeće infrastrukture i potreba za njenim proširenjem?

Upravo su ova pitanja, na koja su okupljeni tražili konkretne i nedvosmislene odgovore, obilježila javnu raspravu.

Duška Višekruna, vlasnica kuće u Ulici Ive Andrića, poručila je da stanari nisu protiv investicija, ali da se urbanizacija mora odvijati planski, uz prethodno rješavanje postojećih problema.

– Ako nam regulacionim planom otežavate život, naravno da ćemo se pobuniti! Naš najveći problem je saobraćajnica, koja nema dovoljan kapacitet da odgovori na potrebe stanovnika. Umjesto da se tome posveti pažnja, predloženi su drvoredi, biciklistička staza i druga rješenja koja su nas zatekla – rekla je Višekruna.

Ukazala je i na probleme sa slabim pritiskom vode, pitajući šta će se dogoditi kada se broj stanovnika poveća i kada porastu potrebe za komunalnim uslugama, uključujući i grijanje.

– Nismo protiv izgradnje, jer ako nema investicija, nema ni razvoja. Svi smo za urbanizaciju, ali na stručan način. Dolaze nove investicije i veći broj stanara, a problemi nas koji tu živimo i radimo još nisu riješeni. Slab je pritisak vode, a šta će biti sa grijanjem – upitala je Višekruna.

Zabrinutost zbog dodatnog opterećenja infrastrukture izrazili su i građani ulice „Mihajlo Pupin“, a jedna od njih je tražila odgovore o kapacitetima parkinga, elektroenergetske i kanalizacione mreže, ali i o tome koliko će zelenih površina ostati nakon izgradnje.

– Da li to znači da će sve ove zgrade biti izgrađene i priključene na staru, već preopterećenu infrastrukturu? Može li malo zeleno ostrvo zamijeniti drvo staro 70 godina? Koliko je novih parking-mjesta predviđeno? Koliko zelenih površina – upitala je ona.

Posebno je upozorila na već izražen problem parkiranja, pitajući da li su dvije nove trafostanice dovoljne za dodatno opterećenje elektroenergetske mreže i šta je predviđeno za kanalizacioni sistem.

– Kako mislite da će šest novih zgrada uticati na već preopterećene kapacitete? Imamo ogroman problem s parkingom. Šta ćemo raditi kada u naselje dođe još stotinu automobila? Hoćemo li se parkirati jedni na druge – upitala je ona.

Predstavnici plana odgovorili su da će parking-mjesta za potrebe novih objekata biti obezbijeđena unutar građevinskih parcela, u skladu sa zakonom i pravilnikom. Predviđen je, kažu, drvored u okviru pojasa javne regulacije, a investitori će biti obavezni da “ozelenе” najmanje 20 odsto površine građevinske parcele. Kada je riječ o javnoj infrastrukturi, objašnjeno je da će biti izvršene analize, nakon čega će nadležne institucije utvrditi koje je mjere potrebno preduzeti. Naveli su i da su nadležne institucije dale saglasnost na plan.

Prema objašnjenju iznesenom na raspravi, regulacioni plan definiše planska rješenja i pretpostavke za realizaciju, dok će se dinamika rješavanja infrastrukturnih pitanja precizirati tokom realizacije plana.

Rasprava je prerasla i u širu kritiku urbanističkog razvoja grada. Jedan od učesnika upozorio je da se o novim zgradama ne može razgovarati odvojeno od pitanja ukupnog planiranja Banjaluke, saobraćaja i očuvanja zelenih površina.

– Urbanistički plan niste usvojili od 1975. godine. Kada skroz iskasapite grad, donijećete novi urbanistički plan. Kada postavite nove zgrade, kada dođe 300 novih automobila i kada zaustavite ovo malo strujanja vazduha, biće više bronhitisa i astme – rekao je jedan od građana.

Kritikovao je i pozivanje na saglasnosti nadležnih institucija, dovodeći u pitanje da li one garantuju da postojeća infrastruktura može da podnese dodatno opterećenje.

– Imate saglasnost Elektrokrajine i Vodovoda, sjajno! Da li su vam ikada odbili saglasnost? Ovo je urbicid! Ne vodite računa o interesima građana, nego o interesima tajkuna. Ko su investitori – upitao je on.

Upozorio je da postojeće ulice ne mogu podnijeti toliki priliv saobraćaja i da bi dodatni problemi mogli nastati i na izlazu na tranzit.

– Šta je problem da se usvoji urbanistički plan? Pitajte malo sugrađane kako se osjećaju s vašim rješenjima, pitajte ih na vrijeme. Rješenja trebaju biti jednostavna. Dovodite nas u situaciju da se svi trebamo iseliti – poručio je učesnik javne rasprave, kritikujući i stanje u Ulici Sime Matavulja, koju je opisao kao ulicu koja izgleda „kao bokser poslije meča“.

Drugačiji stav iznio je njegov sugrađanin, koji je investitor i vlasnik objekta u Ulici Ive Andrića. On smatra da protivljenje gradnji nije ispravan potez.

– Ja sam za gradnju. Kako mislite da neko drugi obezbijedi stambeno pitanje ako se ne gradi? I neka tuđa djeca hoće da dođu u grad – poručio je on.

Javna rasprava tako je pokazala suprotstavljene poglede na budući razvoj ovog dijela Banjaluke. Dok jedni upozoravaju da se nova gradnja ne smije odvijati bez jasnih odgovora o kapacitetima saobraćajnica, parkinga i komunalne infrastrukture, drugi ističu da su novi stanovi i investicije neophodni za razvoj grada.

Ono što je ostalo u središtu rasprave jeste pitanje da li će infrastrukturni kapaciteti biti prilagođeni novim potrebama i u kojoj fazi će se to dogoditi. Za stanare, nije sporna samo izgradnja šest novih zgrada, već i strah da će dodatno opterećenje osjetiti oni koji već žive u ovom naselju.

Jer, uz 40.368 kvadratnih metara nove bruto građevinske površine, pitanje nije samo koliko će novih stanova biti izgrađeno, već i da li će grad obezbijediti uslove da se u njima, ali i u postojećim domovima, može normalno živjeti.

Miloš Šolaja, koji stanuje u Ulici Ive Andrića, kaže da se ovdje ne radi o širenju grada, niti o interesu građana.

– Ja znam ko je ovo inicirao i ko će biti izvođač. Moj prijedlog je da se cijeli prostor stavi pod zaštitu, da se vrlo kontrolisano može graditi u njemu, jer ovdje se radi o tajkunskoj privatizaciji – rekao je Šolaja.

Višekruna je pokušao da umiri zabrinute građane porukom da se planirana gradnja neće realizovati odjednom, niti će nove zgrade preko noći osvanuti na ovom prostoru. Ipak, takvo objašnjenje nije otklonilo suštinske nedoumice stanara, koji su insistirali na odgovorima o kapacitetima postojeće infrastrukture i posljedicama koje će nova gradnja ostaviti na svakodnevni život.

Građani su sa javne rasprave izašli zadovoljni što su imali priliku da iznesu svoje stavove, ukažu na probleme i jasno poruče šta misle o planiranoj gradnji. Ipak, iza izgovorenih riječi i oštrih kritika ostao je gorak osjećaj da se njihov glas, uprkos svemu, neće daleko čuti. Jer, kako su poručivali tokom rasprave, jedno je omogućiti građanima da govore, a sasvim drugo njihove primjedbe zaista uzeti u obzir. Utisak koji su ponijeli sa sobom jeste da bi odluke mogle biti donesene bez obzira na njihovo protivljenje i da će se planovi realizovati onako kako su drugi zamislili.