“Domus Diasporica” osvojila Veneciju: Umjetnost koja je dirnula publiku FOTO

​Dok se sunce polako spuštalo nad venecijanskim kanalima, paviljon Bosne i Hercegovinena 61. Venecijanskom bijenalu, postao je epicentar nevjerovatne energije.

Ono što je počelo kao zvanična ceremonija otvaranja, brzo se pretvorilo u događaj o kojem će se dugo pričati, ne samo zbog umjetničkog značaja, već zbog rijetko viđene iskrenosti i topline koja je osvojila prisutne.

U svijetu visoke umjetnosti, emocija i “živa riječ” često ostave jači utisak na strance nego najbolje napisan govor.

To što su Italijani, Amerikanci, Australijanci, Crnogorci, a posebno dragi gosti koji su došli iz Prijedora i Banjaluke bili prisutni, samo potvrđuje da BiH ima šta da ponudi na globalnoj mapi i da njena umjetnost spaja ljude i meridijane.

​Riječ struke i zvanično otvorenje

​Svečana ceremonija bila je pažljivo upriličena, počevši od uvodnih riječi koje su postavile temelj za veče puno ponosa.

Početak govora bio je povjeren Sariti Vujković, komesarki paviljona i direktorici MSURS, koja je istakla značaj ovog projekta.

Nadovezala se kustoskinja Isidora Živković, koja je svojom vedrinom uvela prisutne u srž postavke.

Mladen Bundalo, umjetnik čiji je rad postao centar okupljanja, obratio se prisutnima sa velikom dozom iskrenosti, bez pripremljenog govora, ali sa riječima koje su dolazile direktno iz srca, Mladen je uspio da prenese suštinu svog rada, dok je čast da zvanično otvori paviljon pripala ministru prosvjete i kulture Republike Srpske, Borivoju Goluboviću.

Njegove riječi bile su izuzetno upečatljive, dajući težinu cijelom događaju kao predstavnik institucije koja je čvrsto stala iza ovog projekta.

​Svi govornici bili su vidno uzbuđeni, dajući otvorenju svečan, ali izuzetno pozitivan stav.

Zahvalnice su pljuštale na sve strane, a oduševljenje projektom „Domus Diasporica“ bilo je opipljivo, kako međunarodnim kritičarima, tako i među domaćom publikom koja je doputovala da podrži umjetnika.

​Koncepcija i timski rad

​Izlazeći pred brojnu publiku, Isidora Živković se posebno obratila svima koji su učestvovali u stvaranju kompleksne koncepcije i narativa koji projekat danas ima.

Posebna zahvalnost upućena je timu koji je činio okosnicu realizacije: Nemanji Mićeviću na vizuelnom identitetu i dizajnu, Mladenu Šukalu, te Zoranu Galiću, čiji je doprinos bio ključan i ostalima koji su dali veliki doprinos Domus Diasporica.

Visoka diplomatija i regionalna podrška

​Izgleda da je paviljon BiH ove godine uspio u onome što je najteže: spojiti visoku diplomatiju sa iskrenom ljudskom emocijom. Regionalni značaj otvaranja naglasili su svojim prisustvom Tamara Vučić i Nikola Selaković, ministar kulture Srbije, dok je prisustvo ministarke porodice, omladine i sporta RS, Selme Čabrić, dodatno pokazalo široku institucionalnu podršku.

​Međunarodni i državni legitimitet potvrdili su Suvad Džafić , ispred Ministarstva civilnih poslova BiH i Siniša Šešum , šef kancelarije UNESCO-a u Sarajevu, čime je zaokružena reprezentativna slika ovogodišnjeg nastupa

​„Domus Diasporica“: Između dva svijeta

​Sam rad Mladena Bundala, „Domus Diasporica“, aludira na kompleksan odnos doma i dijaspore, crpeći inspiraciju iz ličnog života umjetnika.

Bundalo je kroz svoj rad formirao i artikulisao univerzalnu priču o migracijama, pripadnosti i načinu na koji se identitet gradi između dvije adrese, što je rezonovalo sa publikom iz cijelog svijeta, podsjećajući da su pitanja doma i identiteta univerzalna.

Performans kao kruna večeri

​Završni dio večeri donio je potpuni preokret u energiji.

Uz tradicionalni venecijanski proseko i kanapee, atmosfera je kulminirala performansom koji je izveden neposredno nakon zvaničnih govora.

Aplauzi koji su uslijedili bili su gromoglasni i, kako su prisutni primijetili, „nisu se mogli zaustaviti“.

Bio je to trijumf kulture, zajedništva i kreativne snage koja je Veneciju bar na jedno veče obojila bojama Bosne i Hercegovine.