Dodik: Građani Srpske na referendumu o novom Ustavu Srpske

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio da će narod Republike Srpske u narednom periodu na referendumu suvereno odlučiti o donošenju novog Ustava Srpske.



On je izjavio da je posebna sjednica parlamenta Republike Srpske o vraćanju nadležnosti prenesenih na nivo BiH istorijska, te da će ona utvrditi dalje i buduće kretanje Srpske prema izlazu ili ka ostanku u BiH.


Dodik je rekao da se najveći broj otetih nadležnost od Srpske sa današnjeg aspekta ne može opravdati.


"Mogu li se opravdati brojne i skupe institucije BiH, te ogromno povećanje administracije... Dakle, dajte da u ovom trenutku odredimo šta BiH treba, a šta treba da prestane da radi", rekao je Dodik, obrazlažući u parlamentu Srpske informaciju o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti, sa prijedlogom zaključaka - prijedlog predsjednika Republike Srpske, Vlade Srpske, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i klubova poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP.


On je istakao da je današnja sjednica važna da se konačno kaže da Srbi u BiH neće više da budu u zabludi time da se razvoj BiH opravdava otimanjem nadležnosti Srpske.


"Entiteti i njihovi parlamenti trebaju da imaju veći značaj i ulogu jer su istinski izvor demokratije, legitimiteta i odgovornosti u BiH. BiH ide u pravcu na koji ne pristajemo. Ne dozvoljavamo miješanje u naše nadležnosti. Zašto ne možemo imati ono što smo potpisali u Dejtonu, a da ne pominjem za Srpsku negativne presude Ustavnog i Suda BiH. Sve to ide u krivom pravcu", rekao je Dodik.


On je istakao da je dogovor u BiH moguć, ali da se mora poštovati stav i interes Srba u BiH, pa i vraćanje nadležnosti u nekim oblastima.


"Pričaju da je to nemoguće ostvariti, ali možemo i vjerujem da možemo da ostvarimo dogovor u interesu svih naroda u BiH", kaže Dodik.


On je upitao da li i mali narodi imaju pravo na svoju budućnost ili je to pravo samo nekih i velikih?


"Imaju li mali pravo da odlučuju o sebi ili da prihvate ono što o njima odlučuju veliki, iako o njima gotovo ništa ne znaju... Balkan je bio poligon sukoba imperija, pa tako i BiH koja je eksperiment. Zato je potreban razum i odgovornost da situacija na ovim prostorima ne ode u sukobe koji ništa ne rješavaju", rekao je Dodik.


On je podsjetio da su Dejtonski sporazum 1995. potpisale najveće sile svijeta, ali i entiteti, koji su isključivi subjekti kada je riječ o BiH.


"Dejton govori da BiH može imati i preuzeti samo one nadležnosti o kojima saglasnost zajednički postignu entiteti i njihove institucije. Dakle, entiteti su nosioci unutrašnjeg suvereniteta. To nije tzv. dejtonska BiH pa se na tom planu svakako postavlja pitanje i ranijeg prenosa nadležnosti u oblasti odbrane, pravosuđa, indirektnih poreza...", rekao je Dodik.


On je dodao da ovo sada nije dejtonska BiH, nakon brojnih otimanja nadležnosti Srpske.


U prijedlozima zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti, navodi se da Narodna skupština zadužuje Vladu da joj u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje zakone iz ove oblasti.


"Narodna skupština zadužuje Vladu da na ovom planu povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH ranije potpisan sa Vladom federacije BiH", piše u u ovoj informaciji


U zaključcima u Informaciji se dodaje da Skupština povlači saglasnost na odluku o davanju ovlašćenja Vladi da potpiše Sporazum iz 2005. godine.


"Zakon o odbrani BiH, Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH i Zakon o agenciji za istrage i zaštitu BiH neće se primjenjivati na teritoriji Srpske od dana stupanja na snagu zakona iz oblasti odbrane i bezbjednosti", navodi se u prijedlogu ovih zaključaka.


U informaciji se podsjeća da su do prenosa nadležnosti u oblasti odbrane na nivo BiH postojale vojska Srpske i FBiH koje su obavljale svoje ustavne obaveze, ni na koji način ne kršeći Ustav BiH ni Dejtonski mirovni sporazum.


U tom dokumentu se ističe da se na početku procesa reforme odbrane u BiH Srpska zvanično zalagala za politiku demilitarizacije BiH, kao postkonfliktnog društva, što, nažalost, nije prihvaćeno od druge strane, FBiH i međunarodnih učesnika u procesu reforme.