top of page

"Dječaci češće dobijaju tradicionalna" Kakva sve imena Banjalučani daju svojoj djeci, jedno se posebno IZDVAJA

Sve više roditelja se odlučuje da svome čedu daju neko neobično ime­ koje odudara od tradicionalnih izbora, jer žele da budu jedinstvena te da se ističu u masi imena koja se često ponavljaju.



Avakum, Angel, Vlad, Zarije, Balša samo su neka od neobičnih imena koja su roditelji davali dječacima, dok su neobična imena koja su data djevojčicama Kruna, Raška, Zoe, Katalea, Simona, Tabea, Stasilija, Aurora.


Imena koja nisu uobičajena roditelji često daju jer su inspirisani različitim kulturama, umjetničkim pravcima ili ličnim iskustvima.


Tako je, na primjer, Zarije biblijsko ime, a nastalo je od starohebrejske riječi zakaria, u značenju bog se pominje, dok je Avakum ime hebrejskog porijekla i znači ljubav božja. Sa druge strane, neobično žensko ime Katalea je mađarskog porijekla i znači čista, a Tabea, skraćeni oblik imena Tabita, je armenskog porijekla i znači gazela.


Iz Odjeljenja za opštu upravu rekli su da su roditelji, uglavnom, do sada nastojali da imenima očuvaju tradiciju i korijene.


– Dječaci češće dobijaju tradicionalna imena – napominju iz odjeljenja.


Roditelji djevojčica su sve maštovitiji pri određivanju imena svojim kćerkama, odnosno oni često daju svojim mezimicama moderna, u tom trenutku popularna pa sve češće i neobična imena.


– Na stranicama matičnih knjiga tokom 2023. godine najčešća imena koja su dobijali dječaci su Lazar, Kosta, Teodor, Mihajlo, Vasilije, dok se kod djevojčica ponavljaju imena kao što su Sofija, Tara, Irina, Dunja, Nastja, Anastasija, Teodora – naveli su iz odjeljenja.

Kako su naglasili, u malom broju slučajeva djeci su određivana dva imena ili dva prezimena. Dodali su da je u matične knjige rođenih grada Banjaluka u prošloj godini upisano 3.310 beba.


– S tim da prijave djece koja su rođena krajem protekle, odnosno 2023. godine, još pristižu iz zdravstvenih ustanova te ovaj broj nije konačan – naglasili su iz nadležnog odjeljenja.


Prema podacima koje su dostavili iz odjeljenja, zakonski rok za prijavu rođenja djeteta i upis u matičnu knjigu rođenih je 15 dana od dana rođenja, a lično ime djetetu trebalo bi da bude određeno najkasnije u roku od 30 dana.


– Ukoliko lica ovlaštena da određuju lično ime djetetu, osim roditelja to mogu biti i punomoćnici ili staratelj, ne postignu sporazum o imenu djeteta dužni su da o tome obavijeste matičara u navedenom roku – istakli su iz odjeljenja te dodali da je matičar dužan da u roku od 15 dana obavijesti nadležni organ starateljstva da djetetu nije u predviđenom roku određeno lično ime.

Elektronska prijava


Iz zdravstvenih ustanova se sada elektronskim putem svakodnevno dostavljaju matičarima prijave rođenja beba, uglavnom sa već popunjenim podacima o ličnim imenima novorođenčadi, na način kako su to u bolnici odredili roditelji djeteta, piše Glas Srpske.


U nekim pojedinačnim slučajevima roditelji ne odrede lično ime djetetu u zdravstvenoj ustanovi pa je obavezan njihov dolazak matičaru, odnosno postupanje po gore navedenoj proceduri, a u vezi sa određivanjem imena bebi.


bottom of page