Danas su Duhovi: Ovo su narodni običaji i vjerovanja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji se slavi pedeseti dan po Vaskrsu.



Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava deseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.


Srpska pravoslavna crkva proslavlja Duhove i kao jedan od najvećih događaja u hrišćanstvu, zabilježen u Četvorojevanđelju.


Smatra se da su, poslije događaja u Jerusalimu, apostole božanskom silom nadahnuli Otac, Sin i Duh Sveti koji se, kako je zapisano, u obliku plamenih jezika spustio na glave Hristovih učenika.


Na Duhove je Hristos ispunio obećanje koje je dao učenicima na dan Vaznesenje kada im je poručio da sa Tavora krenu u Jerusalim i tu sačekaju dok im se ne javi Duh Sveti koji će ih krstiti - ali ne vodom, kako je krštavao Jovan Krstitelj, već ognjem božanskim koji će im dati snagu da svim narodima na njihovim jezicima propovijedaju Jevanđelje.


U deseti dan po Spasovdanu, kako je zapisano, začula se huka nalik na snažnu oluju iznad doma dvanaestorice apostola, pojavila se Bogorodica i narod je ugledao jaku svjetlost i plamene jezike kako se spuštaju na glave Hristovih učenika.


U hrišćanstvu se smatra da su apostoli, iako ljudi iz naroda i ne mnogo učeni, dobili znanje svih jezika koje do tada nisu govorili i snagu da dovrše djelo Gospodnje za spas čovječanstva.


Za hrišćanstvo je Pedesetnica početak svega, početak prvog obraćanja Hristovih učenika narodu.


Prema jevanđeljskom predanju, okupljenom narodu prvo se obratio sveti apostol Petar i pozvao ga na pokajanje i krštenje. Kršteno je, kako kaže predanje, tri i po hiljade duša čime su stvoreni temelji crkve koja traje već treći milenijum.


Za ovaj veliki praznik vezuju se mnogi običaji, a u pravoslavne hramove unosi se trava u vrijeme praznične liturgije i od nje se pletu vijenci koji se kao blagodet čuvaju u domovima do sljedećih Duhova.


Srpska pravoslavna crkva, kao i sve pravoslavne crkve, datum praznovanja Pedesetnice vezuje za Vaskrs, pa i ovaj Gospodnji dan spada u pokretne praznike i obilježava se uvijek u nedjelju, desetog dana po Vaznesenju.


Duhovi se kao i Vaskrs i Božić slave tri dana, pa su u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni i Duhovski ponedjeljak i Duhovski utorak.


Dan uoči Duhova, pravoslavni vjernici posvećuju mrtvima, pa se u subotu pred praznik Pedesetnice obilježavaju Zadušnice, posjećuju se groblja i pale svijeće na grobovima i u hramovima.


OBIČAJI I VJEROVANJA

Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, pod u hramovima pokriva se travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvijećem. Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Jevreji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem.


To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, poslije bjekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća. Na Duhove u hramu narod plete vjenčiće od trave koje poslije nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose vjenčiće u torbama i tašnama jer vjeruju da će ih Bog zaštititi od raznih nesreća koje mogu da ih snađu.


LITIJA DO POLJA I VINOGRADA

Svetom Duhu vjernici upućuju svakodnevnu molitvu, priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, na krštenju u crkvi...


Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije proglasilo je Duhove za dan MUP-a i dan policije, koji se obilježava u znak sjećanja na 1862. godinu, kada je srpska žandarmerija 15. juna, na Duhove (Trojice), odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme, kao i u naredna dva dana tokom turskog bombardovanja Beograda.


U mnogim mjestima Šumadije i u drugim krajevima Srbije, kao i među Srbima u rasejanju, tog dana prolazila je povorka krstonoša. U pojedinim mjestima litija iz hrama ide i danas do polja i vinograda. Duhovi su praznik nekoliko mjesta u Srbiji, a u pojedinim porodicama i krsna slava. Oni su i esnafska slava trgovaca.