Danas je Miholjdan: Vjeruje se da se na ovaj dan ne treba vjenčavati

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obeležavaju praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vete Kirjaka Otšelnika, koji je u narodu poznat kao Miholjdan. Prema narodnom vjerovanju, poslije današnjeg praznika nastupa prava jesen, koja je kalendarski uveliko počela.

Miholjdan kao praznik vijekovima unazad na isti dan obilježavaju pravoslavci, katolici i protestanti širom Evrope.

Vjeruje se da su oni koji su rođeni na Miholjdan posebno nadareni i blagosloveni, kao i da će da imaju brojne blagodeti u životu.

Narod je primjetio da se oko Miholjdana vrijeme proljepša i otopli, pa je kratak period od nekoliko dana oko tog praznika nazvan Miholjsko ljeto. U nekim krajevima ga još zovu i Sirotinjsko ljeto, jer mu se uvijek posebno raduje sirotinja. Ovaj dan se naziva i mišji dan. Vjeruje se da miševi i poljske životinjice uginu na ovaj dan ako dotle u svoje brloge nisu dopremili zimnicu.

Po brojnosti svečara Miholjdan je na trinaestom mjestu slava kod Srba.

Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova. U pojedinim srpskim selima održavaju se zavjetine i organizuju litije.

Miholjdan kao praznik vijekovima unazad obilježavaju na isti dan - 12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru, a 29. septembra po starojulijanskom - katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.

Narodni običaji

Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, narod kaže da na Miholjdan treba raditi u polju i završiti sve poslove oko toga, a u kući ne treba nikako ništa radite - da čistite, usisavate i slično.

Običaj vjerovatno potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali posljednji poljoprivredni radovi pred početak zime.

S tim u vezi, postoji i vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati. I ovo je vjerovanje takođe utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu.