top of page

Danas je jesenji Krstovdan - dan strogog posta

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici, proslavljaju jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti. Vjernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.


Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.


Patrijarh Makarije je, poslije otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru gdje je praznik obilježen crvenim slovom kao zavjetni praznik.


Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način peva na pravoslavnim liturgijama.


Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim. Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.


,,Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju", odakle ga je na Golgotu, "hodeći bosonog i u bijednoj odjeći, iznio car Iraklije", zapisano je u ,,Ohridskom prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.


,,Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta", napisao je episkop Nikolaj.


Strogi post i narodni običaji


Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vjernici tog dana jedu samo hljeb i grožđe.

Najveći krstovdanski vašar u Gornjoj Pčinji priređuje se u Radovnici, ispod crkve, pored reke Pčinje, gde je podignuto nekoliko senika koji se koriste za vašar. Ljudi rano dolaze da prodaju i kupuju stoku, sve do podne, a od podne dolaze oni koji žele da se vide, da budu viđeni. Ostaju dokle ko može.


U svim selima isplaćuju poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji tjeraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.


Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak.

Na zimski Krstovdan, koji je uoči Bogojavljenja, 18. januara, po predanju, ukrštaju se vjetrovi.


U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu i, ako se voda smrzne, očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, vjeruje se da će sljedeća godina biti "oskudna i bolešljiva".

bottom of page