Damjanović: Sve škole u Republici Srpskoj spremne za nastavu u klupama

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović, za portal Banjalučke priče istakao je da su škole u Republici Srpskoj spremne za nastavu u klupama, te da đake u osnovnim školama od 1. septembra očekuju novine u nastavnom planu i programu. U nastavku intervjua pročitajte o kojim novinama je riječ.




Banjalučke priče: Da li će đaci od prvog septembra sjesti u školske klupe ili će nastavu, kao i prethodne školske godine, pohađati kombinovano – malo onlajn, malo uživo u školi?


Na svu sreću, čini mi se da se stanje ipak stabilizuje, bez obzira na, u posljednje vrijeme, povećan broj zaraženih. Svakako da će presudnu odluku o načinu izvođenja nastave od naredne školske godine donijeti Republički Krizni štab i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, a što se tiče Republičkog Pedagoškog zavoda svakako da je naša želja da nastava počinje u skladu sa kalendarom od prvog septembra kako je i propisano i da čas traje 45 minuta. Ukoliko se bude insistiralo na drugačijoj organizaciji nastave mi imamo dovoljno iskustva iz prethodne godine, bilo da nastavu izvodimo onlajn kao što je bilo preko RTRS-a ili putem internet platforme, ili kombinujemo, onlajn i u učionici. Spremni smo i na takav scenario, ali ipak vjerujem i nadam se da ćemo školsku godinu početi u punom kapacitetu sa časom od 45 minuta i punim odjeljenjem.



Da li su osnovne i srednje škole spremne za novu školsku godinu?


Ovih dana imamo savjetovanja sa direktorima i stručnim saradnicima i nastavnicima u cijeloj Republici Srpskoj u svim regijama. Po informacijama koje dobijamo od strane direktora škola ali i stručnih službi, škole su apsolutno spremne za početak nastave u punom kapacitetu. Pripremljene su i tehničke škole. Aktivi direktora osnovnih i srednjih škola završavaju sastanke gdje će se riješiti kadrovska pitanja koja još uvijek nisu riješena. Uglavnom, siguran sam i imam informaciju da su škole apsolutne spremne za početak naredne školske godine.



Mnogi smatraju da je kvalitet onlajn nastave neuporedivo lošiji, ako se uporedi sa kvalitetom nastave i nivoom znanja pri redovnom odlasku u školu. Kako biste Vi ocijenili internetsku i kombinovani model nastave?


Svakako da je onlajn nastava neuporedivo lošija od nastave u učionici. Nema bolje nastave od nastave u učionici - uživo i taj kontakt između učenika i nastavnika, ali i sam kontakt među učenicima, druženje i socijalizacija. To je mnogo bitnije. Nije škola samo ono što se dešava u učionici, škola je i prije nastave i poslije nastave, kao i odlazak i dolazak. Svakako da je onlajn nastava u prethodnom vremenskom periodu bila uslovno rečeno nužno zlo koje smo mi morali da primijenimo. Nama je drago što je obrazovni sistem Republike Srpske odgovorio na najbolji mogući način, prije svega na brzinu reagovanja izvođenja onlajn nastave i mi smo po svim segmentima izvođenja nastave u tom vremenskom periodu apsolutno bili ravnopravni sa državama koje su međunarodno priznate, kao i sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom. Možda u nekim segmentima, ako ćemo se pomalo hvaliti reći ću da smo možda i brže reagovali, zbog toga što je kod nas obrazovni sistem centralizovan gdje je u kriznim situacijama centralizovani obrazovni sistemi mnogo brže reaguju i ja se nadam da je iza nas, sve što je bilo. Ukoliko bude bilo potrebe, mi ćemo izvoditi i takav način nastave, ali naša je želja svakako pun kapacitet časova od 45 minuta i nastava u učionici.



U kojoj mjeri će posljedice virusa uticati na budući nastavni proces?


Aposlutno će uticati. Virus je ostavio posljedice na sve pore društva, ne samo na obrazovni sistem. Mi ćemo u obrazovnom sistemu nastojati da sve te posljedice na neki način anuliramo na najbolji mogući način kada počne izvođenje nastave. Mada sam siguran da su nastavnici dali veliki doprinos. Pored toga što je za njih to bila nepoznanica i novina, a pogotovo ispred kamere držati čas učenicima koji te prate širom Republike Srpske. Bila je tu i velika uloga roditelja da se školska godina završi na najbolji moguči način i da učenici dobiju znanja koja su neophodna za naredno školovanje. Sve što je propušteno, ima vremena da se nadoknadi i mi se držimo one devize – zdravlje je najpreče i na prvom mjestu. Kada je učenik zdrav, kada su nastavnici zdravi, onda ćemo propušteno lako nadoknaditi. Zbog toga ćemo o svemu tome voditi računa i bez ikakvih trzavica da otklonimo sve nedostatke koje su nastale u prethodnom periodu.



Da li je planirana provjera učeničkih postignuća za vrijeme pandemije COVID-19?


Provjera je bilo i prethodnih godina. Mi smo propisali uputstva kako i na koji način provjeravati bilo nastavu u učionici ili onlajn. Bilo je i eksternih provjera postignuća, ali svakako vodili smo računa o tome da to bude prilagođeno uslovima koji su učenici imali i da bude prilagođeno uslovima u učionici i vremenu koje je bilo teško. Nama predstoji, kada se sve stabilizuje, jedan uslovno rečeno posao koji smo propustili zbog pandemije, a to je prije svega spoljašnje vrednovanje rada škola. Već 2018. godine i 2019. završili smo spoljašnju provjeru rada nekih škola i svakako nam predstoji posao oko proklamovane male mature u osnovnom vaspitanju i obrazovanju, za čije pripreme smo uložili nekoliko godina prije pandemije. Nismo imali mogućnosti da to završimo u pandemiji, ali se nadam da će biti mogućnosti u narednom periodu.




Od nove školske godine počinje obrazovna reforma u osnovnim školama, osavremenjivanja nastavnih planova i programa. Da li je došlo do promjena predmeta, ukidanja predmeta, spajanja, dodavanja novih?


Bez obzira na probleme u pandemiji, nastojali smo da idemo dalje u korak s Akcionim planom koji je usvojila Vlada Republike Srpske u decembru 2019. godine. Nakon mnogo konsultacija, razgovora i sastanaka sa akademskom zajednicom, sa profesorima i stručnim timovima, uveli smo neke novine koje će biti od početka septembra. Neke novine koje smo predložili u Pedagoškom zavodu, kada kažem mi, mislim na stručne timove koji je formirao zavod, je da smo u drugi razred osnovne škole uveli novi predmet ,,digitalni svijet’’. Zašto digitalni svijet? Zbog toga što se naši učenici već u najnižem uzrastu susreću sa digitalnim uređajima i naš cilj je, ne da oni uče, kako ti digitalni uređaji funkcionišu nego kako ih na najbolji način koriste zbog njihove bezbjednosti i svjesni smo činjenice da će biti potrebno pomoći nastavnicima u izvođenju tog predmeta. Stručni tim je pripremio i priručnik ,,digitalni svijet’’ koji će moći korisititi i nastavnici koji predaju predmet i učenici koji ga pohađaju. Na osnovu analiza koje su uradili stručnjaci, koji su utvrdili da učenici u najnižem uzrastu imaju zdravstvenih problema, sa kičmom i nepravilnih sjedenjem, te manjkom fizičke aktivnosti jer puno vremena provode ispred računara, predmet fizičko vaspitanje preimenovali smo u fizičko i zdravstveno vaspitanje. Svjesni činjenice da će samo fizicko vježbanje doprinijeti poboljšanju zdravlja učenika, povećali smo broj časova u četvrtom, petom i šestom razredu sa dva na tri časa, pa će učenici imati više časova fizičkog vaspitanja. Od naredne godine promjena će, između ostalog, biti u šestom razredu, gdje će broj časova istorije sa jednog biti povećan na dva, jer je u pitanju predmet od nacionalnog značaja. Iz šestog razreda predmet demokratija, koji je uveden u Republiku Srpsku 2008. godine za koji smo utvrdili da je težak za taj uzrast, prebacićemo u deveti razred. Đaci petog razreda na jesen će imati integrisani predmet priroda i društvo. Što se tiče srednjih škola i tu imamo nekih novina koje se uvode u posljednje dvije godine. Republički pedagoški zavod je još prošle godine uradio standarde za svih 106 zanimanja i nove nastavne planove za prve razrede. Stručni timovi sad rade programe za druge razrede i tako će postepeno ići iz godine u godinu.



Promjene će se desiti i u gimanzijama. U kojoj je fazi danas reforma i koji je cilj reformskog procesa predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja?


Što se tiče gimnazija, posljednje promjene su rađene prije deset godina. S obzirom na njihov značaj, ponovo smo ušli u reforme, jer država koja želi da ima dobru perspektivu mora da misli i na opšte obrazovanje. Direktori gimnazija su istakli da se o izbornim predmetima mora razmišljati na drugačiji način, kao i o završnom ispitu u četvrtom razredu. Do kraja ove kalendarske godine ćemo predložiti novi plan za gimnazije s tim da imamo dovoljno vremena da radimo program za prvi razred do sljedećeg septembra. Od ove školske godine koja dolazi neće biti novina u gimnazijama, one se tek primjenjuju za 2022. i 2023. godinu. Svjedoci smo činjenice da se u cijelom društvu preko noći mnoge stvari mijenjaju i obrazovni sistem mora pratiti te promjene, modernizovati se. Da nismo 2012. godine krenuli sa pričom o informatizaciji u osnovnim školama, pitanje kako bismo odgovorili 2019. i 2020. godine na pandemiju. Moramo se prilagođavati uslovima života, generacijama koje dolaze i svakako sve promjene koje se dešavaju u okruženju i svijetu, moramo pratiti.



Toliko puta smo u djetinjstvu čuli onu ,,samo ti uči'' koja je značila otprilike to da nas učenje sigurno vodi do diplome. Danas nije tako, poslodavac ne pita radnika šta je i gdje diplomirao, nego šta tačno zna raditi. Da li je praksa u školama potcijenjena u odnosu na teoriju? Imaju li đaci stručnih škola danas dovoljno prakse?


To je uvijek postavljeno pitanje od strane poslovne zajednice i zbog toga smo poslovnu zajednicu uključili u sve reformske procese srednjih stručnih tehničkih škola. Na osnovu njihovog prijedloga, uskladili smo zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju gdje je propisano da učenici moraju najmanje 25 % praktične nastave izvoditi u preduzećima. Škole su trenutno u fazi potpisivanja ugovora sa preduzećima. Kada kažem najmanje 25% onda to ne isključuje da može biti 30, 60 i 70% ukoliko postoje uslovi, a takođe znamo da postoje lokalne zajednice koje nažalost nemaju dovoljno preduzeća koja će primiti učenike na praksu i zbog toga moramo paralelno imati spremne radionice u školama, gdje bi mogli izvoditi praksu. Na osnovu toga je Republički pedagoški zavod uradio program obuke mentora u preduzećima. To su oni ljudi koji rade u svom preduzeću, koji će biti mentori učenicima koji dolaze na praksu. Oni su prošli obuku na osnovu našeg programa koji je organizovala Privredna komora Republike Srpske. Od septembra će biti primjenjiv i standard rada koordinatora prakse. To su profesori u školama koji su zaduženi za praktičnu nastavu, bilo u radionicama, bilo u preduzećima gdje su koordinator u školi i mentor u preduzeću u tijesnoj vezi i saradnji. Pratiće izvođenje prakse u preduzećima i procjenjivati šta učenici treba da nauče, odnosno da njihovo znanje i ocjene.





Šta biste poručili osnovcima, srednjoškolcima, njihovim roditeljima, ali i svim prosvjetnim radnicima u Republici Srpskoj za kraj ovog razgovora?


Imam poruku da čuvaju sebe, svoje zdravlje i zdravlje svoje djece, a nastavnici svoje učenike. Prije svega da se izborimo sa ovom pošasti koja je zadesila cijeli svijet. Da sarađujemo zajedno, uvažavamo se , roditelji i učenici uvažavaju nastavnike, a nastavnici takođe njih. Institucije Republike Srpske daće sve od sebe da tako i bude. Sve promjene koje oni misle da treba da se dese u obrazovnom sistemu Republike Srpske, mi smo spremni da razgovaramo o tim promjenama i uvodimo način kako je to primjereno pedagoškoj praksi. Takođe, želim sve najbolje u narednoj školskoj godini, prije svega da počne na najbolji mogući način sa punim učionicama, koje neće biti podijeljene u grupe i sve ono što se preporučuje od strane nadležnih institucija da se toga pridržavamo. Škola će biti mjesto radosti i okupljanja, ali takođe i mjesto znanja.