Cvijanović: BiH je zarobljena zemlja, treba iskoristiti šansu iz regionalnih inicijativa

Novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je BiH "zarobljena zemlja koja je okovana debelim ledom" jer se u njoj sudaraju dva politički podijeljena koncepta, ali da treba da iskoristi svaku šansu koju joj daju regionalne inicijative.



Cvijanovićeva je istakla da je njen prioritetni zadatak da u ime Srpske štiti ustavnu i svaku drugu poziciju Republike Srpske u domenu bilo kojeg interesa Srpske i naroda.


Ona je navela da Srpska zagovara stav ustavne BiH i ustavne Republike Srpske dok s druge strane u političkom Sarajevu postoje centralističke težnje i aspiracije jer nastoji na svaki mogući način oduzeti nadležnosti od entiteta i kantona i prebaciti ih na nivo BiH.


Cvijanovićeva je navela da nema logike da u Sarajevu blokiraju izgradnju nekog auto-puta, aerodroma, HE "Buk Bijela" i projekta gasovoda kroz Republiku Srpsku jer je to u interesu svih građana u BiH.


"Te stvari treba otkočiti", naglasila je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.


Govoreći o prijedlogu da BiH uskoro dobije kandidatski status za ulazak u EU, Cvijanovićeva je navela da je riječ o preporuci za kandidatski status ukoliko se ispune određeni uslovi, ali da se postavlja pitanje da li BiH uopšte ima evropski put ako ima stranca u Ustavnom sudu BiH ili ima stranca koji se predstavlja kao visoki predstavnik kojeg smatraju nelegitimnim institucije Srpske.


Cvijanovićeva je rekla da u BiH postoji opredjeljenje za članstvo u EU, ali je ukazala da u BiH postoji stranac koji se predstavlja kao visoki predstavnik koji nameće zakone i donosi neustavna rješenja ponašajući se kao diktator.


"To je ponor za BiH kao državu i za priču o evropskom putu", naglasila je Cvijanovićeva.


Prema njenim riječima, Republika Srpska treba čuvati nadležnosti koje je dobila dejtonskim Ustavom BiH, njegovati koordinaciju i saradnju, harmonizaciju na svakom planu između dva entiteta i vezu sa zajedničkim institucijama BiH.


Ona je rekla da je spremna dati svoj doprinos kako bi se pomaci napravili, što znači da svi imaju svoja prava koja im je Ustav dao, te da niko nikome ne treba ništa da uzurpira.


Cvijanovićeva smatra da ozbiljno treba popravljati odnose u regionu.


"BiH za njen opstanak u budućnosti treba dobra saradnja sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom. To su ljudi sa kojima možemo najbolje da se razumijemo i konačno dijelili smo jedan dobar dio istorije zajedničkog života", dodala je Cvijanovićeva.


Ona smatra da već postoji Predsjedništvo koje je izabrano na način da već ima određenih osporavanja od strane jedne od država u okruženju i jednog člana, što implicira da već postoje i problemi.


Cvijanovićeva je rekla da je projekat "Otvoreni Balkan" u dobrom dijelu replika nečega što je već preduzeto u okviru Berlinskog procesa.


"S tim što taj `Otvoreni Balkan` nama daje mogućnost za nadogradnju koju nam ne nudi Berlinski proces, ali u osnovi imate određene stvari koje su podudarne. I sad valja vam Berlinski proces, ali ne valja vam `Otvoreni Balkan` zato što je to neka naša interna balkanska priča", rekla je Cvijanovićeva.


Cvijanovićeva je naglasila da tu nije riječ ni o kakvoj zamjenskoj formi za EU nego o odličnoj pripremi za ono što jeste osnovni postulat funkcionisanja u okviru EU.


"To bi značilo mnogo za naše prevoznike, privrednike, turiste, za našu akademsku zajednicu i studente, radno sposobno stanovništvo i za njihovu migraciju na suženom balkanskom prostoru, da ne odlaze u bijeli svijet, da ih držimo tu, da vidimo kakve su im potrebe, da se zapošljavaju i da se priznaju diplome", zaključila je Cvijanovićeva.