Cijene kafe počele padati: Stručnjaci objašnjavaju razloge

Cijene kafe u 2025. godini dostigle su rekordne visine, uzrokovane lošim vremenskim uslovima koji su pogodili njena dva najveća proizvođača, Brazil i Vijetnam. Međutim, mnogi stručnjaci očekuju da će cijene u narednom periodu padati, prateći trend rasta cijena kakaa.

Kako navodi Beverage Daily, razlog tome je povećana ponuda. Prognoza usjeva za Brazil u ovoj i narednoj godini povećana je za 17,1 posto u odnosu na prethodnu, zahvaljujući boljim vremenskim uslovima i redovnim padavinama. Slična poboljšanja očekuju se i u Vijetnamu.

Nedavni izvještaji pokazuju da se ugovori za ICE Coffee C (arabica) za mart 2026. godine stabilizuju, ali su pod pritiskom silaznog trenda oko 6,17 – 6,61 dolara po kilogramu, prema podacima CMB News.

Uprkos padu, cijene i dalje visoke

Podaci sa berzi i fizičkih tržišta potvrđuju da su cijene kafe pale u odnosu na rekordne nivoe iz 2025. godine, ali i dalje ostaju historijski visoke.

Arabica kafa C za mart 2026. na ICE New York berzi koštala je oko 6.380 eura po toni, što je neznatno niže u odnosu na februarske maksimume. Robusta na ICE Evropa berzi u Londonu za mart ove godine cijenila se na otprilike 3.470 eura po toni, sa blagim rastom od 0,6 posto početkom marta.

U Vijetnamu, robusta se prošlog ponedjeljka prodavala po cijeni od oko 3.630 eura po toni, što je posljednja najniža zabilježena cijena, uz pad od 7–8% tokom sedmice.

Na tržištu Evrope, u Poljskoj, specijalizirani uvoznici drže Arabicu Ruanda Gicumbi po stabilnoj cijeni od 10,8 eura po kilogramu, fokusirajući se na butik i premium segment. Robusta, proizvedena u Ugandi, prodaje se po 5,68 eura po kilogramu, što je stabilna cijena u odnosu na historijske norme.

Evropa nabavlja arabicu i robustu u najvećoj mjeri iz Brazila i Vijetnama, dok Indija, Kolumbija i Centralna Amerika snabdijevaju diferencirane i specijalne segmente. S druge strane, Uredbom EU o krčenju šuma (EUDR) podneseni su novi zahtjevi za usklađenost sa evropskim tržištem.

Odnos ponude i potražnje

Vijetnam je prošle godine zabilježio pad izvoznog obima između 9 i 10 posto, ali je vrijednost porasla više od 50%, s prosječnom cijenom od oko 5.700 dolara po toni. Do sredine godine izvoz je vrijedio više od 5,4 milijarde dolara, što je pokazalo kako je rast bio vođen cijenama, a ne količinom.

Brazil je u aprilu 2025. godine, zabilježio pad izvoza zelene kafe od oko 32%, dok veliki urod iz 2025/26. ograničava rast fjučersa u 2026.

Indija je u 2025/26. godine, proizvela oko šest miliona vreća kafe zbog nepovoljnih vremenskih uslova, ali je vrijednost izvoza porasla oko 40–46% na više od 1,8 milijardi dolara, dok rast domaće potrošnje smanjuje viškove za izvoz.

Uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina u EU snažno je porastao početkom 2025. godine, uglavnom zbog viših cijena, a početkom 2026. pokazan je interes za njihovo korigovanje.

Potražnja za kafom prošle godine stagnirala

Kako navodi Beverage Daily, sukobi na Bliskom istoku bi mogli uticati na cijenu kafe kratkoročno i to na azijske zalihe, prvenstveno zbog rasta troškova dostave i transporta, te dužeg vremena putovanja.

Potražnja za kafom stagnirala je 2025. godine, rekao je Carlos Mera za Reuters iz holandske banke Rabobank, dok je prije pandemije rasla oko 2,3% godišnje. Mera očekuje da će pad cijena na kraju stimulisati potrošače i povećati potražnju za 2% u 2026.

Podaci pokazuju razliku između kafe i kakaoa, što objašnjava zašto neki sumnjaju u pad cijena kafe kao kod kakaoa. Rekordni urod u Brazilu možda neće značajno sniziti cijene, jer su poljoprivrednici dobro kapitalizovani i postepeno prodaju, zadržavajući dio zaliha, kazao je Cleber Castro za Reuters.

Međutim, visoka cijena kafe ne spriječava njeno uživanje. U ovom trenutku kafu pije više od 80 posto stanovništva gotovo svake zemlje. Skandinavci najviše od svih naroda potroše kafe, i prva mjesta po ispijanju zauzimaju građani Finske, Norveške, Islanda, Danske, Holandije, Švedske, a slijede ih Švajcarci, stanovnici Belgije, Luksemburga i Kanade.

Stanovnici BiH godišnje popiju oko 1,5 milijardi šoljica kafe, gdje jedna osoba u prosjeku pije oko četiri kafe tokom dana, prenosi Forbes.