Budimir: Srpsku ne treba da obavezuju odluke novog visokog predstavnika


Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Željko Budimir ocijenio je da Republika Srpska uopšte ne treba da ima potrebu i razlog da dolazećeg visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita doživljava kao legalno izabranog.



Budimir je poslije neusvajanja rusko-kineskog prijedloga rezolucije u Savjetu bezbjednosti UN o zatvaranju i ukidanju OHR-a i visokog predstavnika naglasio da Šmit nije imenovan u skladu sa procedurama, međunarodnim pravom i Aneksom 10 Ustava BiH, odnosno Dejtonskog sporazuma.


"Taj predstavnik je već ranije izgubio legitimnost, a to što u Savjetu bezbjednosti nije potvrđeno njegovo imenovanje govori da ne postoji nijedan razlog da bilo koja Šmitova odluka bude obavezujuća za Srpsku. Naročito što prije dolaska Šmita imamo situaciju da se već najavljuju određeni pritisci i nametanja za Srpsku. Dalje kršenje i nepravno postupanje, koje bi dolazilo iz OHR-a, ne treba biti prihvatljivo za Republiku Srpsku", rekao je Budimir Srni.


On je istakao da je bitno da ovo bude stav i vlasti i opozicije u Srpskoj s obzirom da je uloga visokog predstavnika po srpsku stranu u BiH bila vrlo nepovoljna, te urušavala njenu ustavnu poziciju, ali i političku kulturu u BiH.


Budimir je naveo da niko u Srpskoj ne treba da se plaši visokog predstavnika jer je Republika politički stabilna, a i ranije je pokazala da ima pravno - političke mehanizme da spriječi bilo kakvo nametanje odluka.


On je rekao da mnogi predstavnici Srpske trpe političke sankcije, ali da taj način djelovanja ne doprinosi ničemu u zemlji u kojoj postoji demokratska procedura izbora predstavnika naroda.


"Legalne i legitimne predstavnike Srba u BiH ne možete smaknuti sa scene kao što je bilo neposredno poslije rata. Narod je izvor suvereniteta u svakoj demokratiji, a njegovi su predstavnici nosioci toga", naglasio je Budimir.


On je rekao da je, s obzirom na ranije stavove zapadnih članica Savjeta bezbjednosti, bilo očekivano neusvajanje rusko-kineskog prijedloga rezolucije o zatvaranju i ukidanju OHR-a i visokog predstavnika u BiH, iako je taj dokument bio u skladu sa međunarodnim pravom, te je odgovarao i Ustavu BiH.


"Taj prijedlog je nešto što bi u osnovi bilo i pravo i pravda, jer imamo iskustvo nedemokratskog djelovanja visokih predstavnika što je samo nanijelo štetu BiH i dovelo je u demokratski ćorkosak. Ta država prosto nije mogla politički da se razvija, a to je donijelo ekonomske, etničke i druge probleme", rekao je Budimir, koji je stručnjak za međunarodne odnose.


On je zaključio da je bitno da su predlaganje ove rezolucije učinile Rusija i Kina kao dvije velike sile i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, što je pokazatelj da se ozbiljno mijenja struktura moći u međunarodnom sistemu i da se može očekivati više razumijevanja od velikih sila za "pravu" situaciju u BiH, a ne onu dobijanu kroz izvještaje visokih predstavnika u kojima je manje-više obmanjivana svjetska javnost.


Savjet bezbjednosti UN na sinoćnjoj sjednici nije prihvatio rezoluciju Rusije i Kine o novom visokom predstavniku u BiH. Za rezoluciju su glasale Rusija i Kina, a 13 zemalja bilo je uzdržano. Da bi rezolucija bila usvojena za nju mora da glasa devet od 15 zemalja, koliko ulazi u Savjet bezbjednosti.


U nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.


U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi OHR bio zatvoren.