Borba za djelić oko Akvane! Građani ljuti, investitori uvrijeđeni, a grada nigdje FOTO

Primjedbe građanske inicijative „Za plan“, ali i mnogih drugih građana, koje su se odnosile na prostor oko banjalučke Akvane prihvaćene su, što bi trebalo da znači da će namjena tog prostora ostati sportsko-rekreativna zona. To je, možda, i jedina novost sa javne rasprave o Nacrtu Urbanističkog plana grada Banjaluka za period 2020 – 2024, održane ove sedmice u Domu omladine.

Kako za BL portal kaže Tijana Grujić, član građanske inicijative „Za plan“, obim izgradnje stambenih i stambeno-poslovnih objekata izazvao je najviše negodavanja i tokom prezentacije, ali i javnog uvida u ovaj dokument koji je trajao od 1. do 15. septembra. Nosilac izrade Nacta ovog dokumenta  – „Urbis“ neke od primjedbi je uvažio, neke nije, a na neke tek treba da odgovori.

“Takvih primjedbi bilo je više od 300 stotine. Što se tiče prostora oko Akvane, neće biti stambeno poslovna namjena onog dijela što je izgrađen kao restoran uz bazen, a neće biti ni prenamjene onog dijela gdje su teniski tereni, a koji je trebao biti poslovna zona“, kaže Grujićeva za BL portal.

Za razliku od Akvane, primjedbe građana na predviđeno iseljavanje velike pijace u Lazarevu i izgradnju stambeno-poslovne zone nisu prihvaćene, a isti slučaj je i sa zemljištem u naselju Borik gdje se nekada nalazila „Fruktona“.

Ipak, Grujićeva podsjeća da je ove prijedloge uvažio i odbio da uvaži nosilac izrade dokumenta, dok će zadnju riječ imati Grad.

„Vuk Višekruna, kao načelnik ili potpisnik svog odjeljenja, nije mogao da se izjasni to veče po ovim pitanjima. Ostaje sada da se vidi šta će dalje biti“, ističe ona.

Za razliku od građana, koji su nezadovoljni zbog prevelike izgradnje, predstavnici investitora i projektantskih kuća na javnoj raspravi na kojoj ponovo nije bilo ni gradonačelnika, ni odbornika, izrazili su svoju zabrinutost zbog ograničenja u stanogradnji, koje bi donijelo usvajanje ovakvog dokumeta.

„Naslušali smo se kuknjave investitora kako će se, zaboga, ako se usvoji ovakav Urbanistički plan, seliti u neke manje sredine ili će stanovi u Banjaluci poskupjeti bar za 50 odsto, što je nevjerovatno. Na te priče građani su negodovali i poručili su im – pa dobro, idite negdje drugo, pa radite“, tvrdi Grujićeva.

Upravo je pitanje stanogradnje ono u čemu su najveća neslaganja zainteresovanih građana i investitora kada je riječ o Urbanističkom planu za Banjaluku.

„U ovom gradu sve je podređeno stanovanju i sve je podređeno izmenama regulacionih planova. Ovakvu izgradnju ne prati adekvatna izgradnja javnih objekata kao što su škole, vrtići i drugo, kao ni dovoljno sportsko-rekreativnih ili kulturnih sadržaja. Nećemo valjda živjeti u kutijama šibica“, kaže Grujićeva.

Kada je riječ o nastavku procedure i sljedećim koracima do donošenja Urbnističkog plana, javnost je ostala bez konkretnog odgovora što se tiče gradskih vlasti.