BOJKOT ZBOG MLADIĆA: Pozivaju građane da ne kupuju proizvode iz Srbije, na listi i firme iz Srpske

Nakon što je veliki broj ljudi u Beogradu ispratio Ratka Mladića na posljednji počinak, u Bosni i Hercegovini pokrenuta je kampanja „Možemo birati“, koja građane poziva da bojkotuju proizvode iz Srbije, ali i brojne kompanije i trgovačke lance iz Republike Srpske.

Kampanja se vodi pod sloganom „Naš novac je naš izbor“, a njeni pokretači pozivaju građane da prilikom kupovine provjeravaju zemlju porijekla proizvoda i, kada postoji alternativa, biraju robu koja nije proizvedena u Srbiji.

Poziv se, međutim, ne završava samo na proizvodima iz Srbije. Na stranici inicijative objavljena je i lista kompanija, proizvođača i trgovačkih objekata iz Republike Srpske koje organizatori takođe pozivaju potrošače da zaobiđu.

Na listi brojna poznata imena iz Srpske

Na objavljenoj listi nalaze se kompanije iz različitih oblasti – od prehrambene industrije i trgovine do energetike i farmaceutske industrije.

Među navedenima su Vitinka, Nektar, Mlijekoprodukt, Mesna industrija Tulumović, Mljekara Pađeni, Tropic ribarstvo, Tomico, Janj, Mlin Pavlović, Rapić, Livač Trapist i Prijedorčanka.

Kada je riječ o gorivu, naveden je Nestro Petrol, dok se među industrijskim kompanijama nalazi Hemofarm Banja Luka.

Na posebnoj listi trgovačkih lanaca i prodajnih objekata nalaze se, između ostalih, Crvena jabuka, Tropic, ZP Komerc, Trivas, Žito promet i Samoposluga Đurić.

„Ovo nije protiv naroda“

Organizatori tvrde da njihov poziv nije usmjeren protiv ljudi na osnovu njihove nacionalne ili vjerske pripadnosti i naglašavaju da ne pozivaju na nasilje, mržnju ili uznemiravanje.

„Ovo nije protiv naroda. Samo nećemo kupovati. Mirno. Dobrovoljno. Dosljedno“, navodi se u poruci kampanje.

Građanima savjetuju da prilikom kupovine pogledaju deklaraciju i zemlju proizvodnje te, ukoliko postoji alternativa proizvodu iz Srbije, odaberu drugi.

Organizatori kampanju povezuju sa svojim protivljenjem negiranju genocida u Srebrenici i veličanju pravosnažno osuđenih za ratne zločine, navodeći da na takve pojave žele odgovoriti potrošačkim izborom, a ne mržnjom ili nasiljem.

Istovremeno naglašavaju da kompanijama, njihovim vlasnicima, radnicima ili kupcima ne pripisuju odgovornost za ratne zločine niti političke stavove drugih ljudi.

Za sada nije poznato koliko će građana podržati bojkot niti kakav bi mogao biti njegov stvarni uticaj na kompanije koje su se našle na listi.