Blagojević: Izborni zamorčići CIK-a BiH

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ukazao je da postoji jedan detalj u nezakonitoj naredbi CIK-a BiH od 10. oktobra o nezakonitom tzv. kontrolnom ponovnom brojanju koji ukazuje ne samo na to koliko nezakonito radi CIK, već i "kako nas ista ta komisija pretvara u svojevrsnu izbornu zamorčad koja mora da trpi njenu samovolju".



Kolumnu Blagojevića prenosimo u cijelosti:


Pored toga, taj detalj ukazuje i na to šta će, kao veoma moguće, još biti spremna da učini CIK BiH kad se završi nezakonito kontrolno prebrojavanje glasova za predsjednika Republike Srpske, koje se sada odvija u sarajevskoj Zetri.


Detalj na koji želim ovdje ukazati ne može se razumjeti ako se prethodno ne istakne šta s tim u vezi propisuje Izborni zakon BiH.


On, naime, ne propisuje (u članu 5.30) samo to da CIK mora najprije da utvrdi i objavi rezultate izbora za određeni nivo vlasti (u konkretnom slučaju za predsjednika Republike Srpske), da potom CIK mora da odluči o svakom od pojedinačnih zahtjeva za ponovno brojanje glasova koje podnesu registrovani politički subjekti (političke partije, koalicije, nezavisni kandidati) i da tek ako nema tih zahtjeva CIK prema Izbornom zakonu može po službenoj dužnosti da naredi ponovno brojanje glasova.


Pored svega toga, Izborni zakon propisuje CIK-u (član 5.30. stav 6) da kad odlučuje o tome da li može narediti ponovno brojanje glasova, to može učiniti samo ako prethodno utvrdi da je učinjena povreda tog zakona i da ta povreda utiče na dodjelu mandata.


I to zakonsko rješenje čak ni Kristijan Šmit nije promijenio. Drugim riječima, CIK je mogao da naredi ponovno brojanje glasova za predsjednika Republike Srpske samo da je prethodno utvrdio da je učinjena povreda Izbornog zakona, o kojoj povredi je riječ, gdje je (na kojim biračkim mjestima) učinjena, na koji način, šta su dokazi za to te da li i kako ta povreda utiče na dodjelu mandata.


Ništa od toga ne sadrži naredba CIK-a od 10. oktobra ove godine. Јer, u njoj je CIK samo naveo da: "Imajući u vidu broj prigovora koji su dostavljeni Centralnoj izbornoj komisiji BiH za koje bi dokazni postupak trajao dugo, kao i brojnu video i drugu dostavljenu dokumentaciju o toku izbornog procesa, a u cilju pravovremenog utvrđivanja rezultata izbora i zaštite integriteta izbornog procesa CIK BiH je u skladu sa odredbom člana 2.9. stav 1. tačka 1) Izbornog zakona BiH, postupajući po službenoj dužnosti, donijela ovu naredbu".


Dakle, samo to piše u ovoj naredbi kao "razlog" njenog donošenja što, ako se uzme u obzir sve ono na šta je prethodno ukazano, tako jasno ukazuje na svu količinu nezakonitosti i samovolje u radu CIK-a.


Naime, CIK je ovakvim svojim ponašanjem evidentno prekoračila granice svojih ovlašćenja, jer nigdje u naredbi nije napisala, iako je bila dužna, da li je utvrdila da je učinjena povreda Izbornog zakona, gdje je, tj. na kom biračkom mjestu je učinjena, o kakvoj povredi je riječ, na koji način je došlo do te povrede, koji dokazi upućuju na to te da li i kako ta povreda utiče na dodjelu mandata za predsjednika Republike Srpske, kako je propisano članom 5.30. stav 6. Izbornog zakona BiH.


I upravo zbog tih razloga rekoh na početku ovog teksta kako nas je takvim nezakonitim radom CIK sve pretvorio u svojevrsnu izbornu zamorčad koja mora da trpi njenu samovolju i da se, da tragedija bude veća, ponaša po toj nezakonitoj naredbi, čekajući rezultate nezakonitog ponovnog brojanja za koje je CIK skovala nezakonit naziv “kontrolno ponovno brojanje“, koji nijednom riječju ne dozvoljava Izborni zakon BiH.


Ali, čak i to nezakonito kontrolno brojanje pokazuje, nakon što su u sarajevskoj Zetri prebrojani glasački listići za najveće gradove u Republici Srpskoj (Banjaluku, Bijeljinu, Doboj, Prijedor, Zvornik), da se radi o neznatnim odstupanjima od svega 0,9 odsto od onoga što su birački odbori i lokalne izborne komisije u tim gradovima utvrdile kao zbirne rezultate glasanja na području svakog od tih gradova i, u skladu sa članom 5.27 Izbornog zakona BiH, dostavile CIK-u.


Dakle, i poslije nezakonitog kontrolnog brojanja glasačkih listića u tim najvećim gradovima Republike Srpske jasno je da je gospodin Milorad Dodik osvojio preko 25.000 glasova više u odnosu na protivkandidata gospođu Јelenu Trivić, pa se, imajući u vidu da se radi o glasačkom tijelu u najvećim biračkim sredinama, takvo stanje sasvim izvjesno ne može promijeniti ni nakon što se završi to kontrolno brojanje glasova za ostala mjesta u Republici Srpskoj.


No, svi detalji na koje prethodno ukazah nisu samo dokaz dosadašnjeg nezakonitog rada CIK-a, već su i pokazatelj šta će, kao veoma moguće, još biti spremna da učini CIK BiH kad se završi nezakonito kontrolno prebrojavanje glasova za predsjednika Republike Srpske.


Naime, član 2.10. Izbornog zakona BiH propisuje da će CIK BiH poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ako utvrdi da je za vrijeme glasanja ili brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora. Iz ove zakonske odredbe, a drugih odredaba o navedenom pitanju nema u Izbornom zakonu, jasno proizlazi kako treba razlikovati dvije moguće situacije.


Јedna je da, kad je riječ o izborima za predsjednika Republike Srpske, CIK te izbore na nivou Republike Srpske kao izborne jedinice može poništiti samo ako utvrdi da je u cijeloj Republici Srpskoj, a ne na nekom ili nekim biračkim mjestima, došlo do nepravilnosti i da one mogu uticati na rezultate izbora, to jest na to kojem od predsjedničkih kandidata treba biti dodijeljen predsjednički mandat.


Јoš jednostavnije kazano, ne mogu se, a da to bude zakonito, poništiti održani predsjednički izbori za cijelu teritoriju Republike Srpske i narediti ponovno održavanje tih izbora ako se radi o nepravilnostima koje kako pojedinačno, tako i u svom totalitetu ne utiču na konačni izborni rezultat.


Imajući u vidu da je i poslije nezakonitog kontrolnog brojanja glasačkih listića u najvećim gradovima Republike Srpske jasno da je gospodin Milorad Dodik osvojio preko 25.000 glasova više u odnosu na protivkandidata gospođu Јelenu Trivić, CIK prema Izbornom zakonu nema pravo da poništi izbore za cijelu Republiku Srpsku i naredi njihovo ponovno održavanje.


Ovo stoga što se takvo stanje sasvim izvjesno ne može promijeniti ni nakon što se završi to kontrolno brojanje glasova za ostala mjesta u Republici Srpskoj. Јer, sva ostala mjesta, a time i njihovo biračko tijelo, su brojčano znatno manja u odnosu na navedene gradove, pri tome imajući u vidu i činjenicu da, saglasno članu 5.2. stav 1. Izbornog zakona, svako biračko mjesto u pravilu ima do 800, a ne može biti veće od 1.000 birača.


Druga situacija koju dozvoljava član 2.10. Izbornog zakona BiH je da CIK poništi izbore na određenom biračkom mjestu, ako utvrdi da je za vrijeme glasanja ili brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora na tom biračkom mjestu.


Međutim, s obzirom na to da, kako smo vidjeli, svako biračko mjesto ne može biti veće od 1.000 birača, sve i ako se utvrde nepravilnosti na njemu one, uzimajući u obzir njegovu (malo)brojnost te činjenicu da je i "kontrolno ponovno brojanje" u sarajevskoj Zetri pokazalo neznatno odstupanje od svega 0,9% u odnosu na zbirne izvještaje lokalnih izbornih komisija, ne mogu uticati na ukupne izborne rezultate predsjedničkih izbora na nivou Republike Srpske.


Stoga, i ako na nekom biračkom mjestu budu utvrđene nepravilnosti koje utiču na izborne rezultate na tom mjestu, to CIK-u može biti osnov samo da sankcioniše one koji su učinili te nepravilnosti, da ih prijavi nadležnom javnom tužilaštvu za eventualno učinjeno krivično djelo, te da poništi izbore na tom biračkom mjestu i naredi njihovo ponovno održavanje isključivo na tom mjestu. Ali ponovno održavanje tih izbora neće moći uticati na ukupan izborni rezultat na nivou Republike Srpske.


Ali, kad je CIK mogla da donese onakvu nezakonitu naredbu od 10. oktobra ove godine, naredivši nešto što joj ne dozvoljava Izborni zakon (da se vrši tzv. kontrolno ponovno brojanje) neće me iznenaditi da CIK nezakonito poništi izbore za predsjednika Republike Srpske i naredi njihovo ponovno održavanje u cijeloj Republici Srpskoj, iako, s obzirom na svu prethodno izloženu argumentaciju i dokaze, nema zakonskog osnova za to.


I onda bismo opet bili pretvoreni u izborne zamorčiće CIK-a koje bi CIK natjerao da ponovno glasaju, uprkos tome što nisu ispunjeni zakonski uslovi za to, propisani Izbornom zakonom BiH. Usljed toga bi takva naredba bila nova flagrantna povreda Izbornog zakona BiH od strane CIK-a.